Komentarišući sudski spor koji je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) nedavno dobio protiv Crnogorske komercijalne banke (CKB), Rabrenović kaže da presuda podgoričkog Osnovnog suda “daje veliki podstrek svim akterima procesa jačanja zaštite potrošača da izdrže i da rezultati sasvim sigurno neće izostati”.
“CKB ima pravo na žalbu Višem sudu u roku od 15 dana, a presuda koju donese Viši sud će biti pravosnažna i CKB će morati da postupi po toj presudi. Očekujem da Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda za koju smatram da je zakonita, sa jasnim obrazloženjem i u kojoj je materijalno pravo pravilno primjenjeno. Iako se radi o prvostepenoj presudi, jasno je da je stav koji je zauzeo Osnovni sud potpuno ispravan i zakonski utemeljen, kako u domaćem, tako i u zakonodavstvu EU”. naveo je Rabrenović.
Naš sagovornik naglašava da je presuda Osnovnog suda sastisfakcija prethodnim vladama da su svoj posao koji se tiče pregovaračkog Poglavlja 28 radile valjano i da nije bilo odricanja od ispunjavanja pojedinih mjerila za zatvaranje poglavlja zbog zadovoljavanja interesa domaćih trgovaca.
ANALITIKA: U čemu se ogleda značaj presude podgoričkog Osnovnog suda kojom je utvrđeno da je Crnogorska komercijalna banka povrijedila Zakon o potrošačkim kreditima, odnosno kolektivna prava potrošača?
RABRENOVIĆ: Pored toga što smo jedina zemlja u regionu koja u svom zakonodavstvu ima institut kolektivne zaštite potrošača sudskim putem, poseban značaj ove presude je u tome što je Osnovni sud u obrazloženju iste, pored domaćih propisa, neposredno primijenio i Direktive EU.
Ovako postupanje Osnovnog suda je veliki korak za crnogorski pravosudni sistem jer daje jedno potpuno novo shvatanje našeg aktivnog angažovanja u procesu pristupanja EU i oslikava istinsku privrženost prethodnih vlada i Ministarstva ekonomije, kao i cijelog sistema uključenog u ispunjavanje obaveza za članstvo u EU i jačanje naših pregovaračkih pozicija. Crna Gora je imala sreću da je radna grupa za pregovaračko Poglavlje 28 sastavljena od vrhunskih profesionalaca kako iz javnog tako i iz NVO sektora, tako da je bilo i očekivano da se svi postavljeni zahtjevi ispune na efektivan i efikasan način.
Značaj ove presude je i u simboličkoj ravni, jer daje veliki podstrek svim akterima procesa jačanja zaštite potrošača da izdrže i rezultati sasvim sigurno neće izostati. Crnogorsko potrošačko zakonodavstvo u potpunosti je usklađeno sa EU propisima i Crne Gora je spremna za privremeno zatvaranje Poglavlja 28 u dijelu koji se odnosi na zaštitu potrošača. Ova presuda je i sastisfakcija prethodnim vladama da su svoj posao koji se tiče pregovaračkog Poglavlja 28 radile valjano i da nije bilo odricanja od ispunjavanja pojedinih mjerila za zatvaranje poglavlja zbog zadovoljavanja interesa domaćih trgovaca.
ANALITIKA: Prema tužbi CEZAP-a, CKB je narušila kolektivne interese i prava potrošača, postojećih i potencijalnih klijenata, jer im naknadu za prijevremenu otplatu kredita naplaćuje u maksimalnom iznosu od jedan odsto, odnosno 0,5 odsto, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača. Zakon propisuje da ta naknada mora biti pravedna i objektivna, te jednaka opravdanim troškovima koje banka neposredno ima u vezi sa prijevremenom otplatom kredita. Kakve troškove banka može imati vezano za prijevremenu otplatu kredita, a da se mogu smatrati pravednim i objektivnim?
RABRENOVIĆ: Odredba člana 23 stav 2 Zakona o zaštiti potrošača, korisnika finansijskih usluga usklađena je sa Direktivom 2008/48 o ugovorima o potrošačkim kreditima i ona znači da naknada za prijevremenu otplatu kredita ne može biti određena relativno, u procentu iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje, već mora biti određena u apsolutnom, fiksnom iznosu i obuhvatiti samo opravdane administrativne troškove koje banka neposredno ima u vezi sa prijevremenom otplatom kredita.
Ti troškovi ne zavise od iznosa kredita, već su u svim slučajevima prijevremene otplate kredita isti. To npr. može biti trošak kancelarijskog materijala, tj papira koji je potreban za navedenu radnju, kao i utrošak interneta u trajanju od par minuta. U svakom slučaju, taj trošak ne može biti veći od pet eura i nije opravdano naplaćivati za istu radnju različite iznose naknada zavisno od visine iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje.
Banke su svoje fiksne troškove ukalkulisale u dodatne operativne troškove koje navodno imaju prilikom obrade kredita, što je svakako suprotno propisima jer oni već jednom te troškove naplaćuju i isplaćuju kroz redovno plaćanje angažovanih bankarskih službenika čiji je posao obrada kredita, odnosno, ako to pojednostavimo, štampanje ugovora i plana otplate kredita.
ANALITIKA: Imajući u vidu da je presuda prvostepena, da li je CKB obavezna da odmah ukine naplatu naknade za prijevremenu otplatu kredita?
RABRENOVIĆ: CKB ima pravo na žalbu Višem sudu u roku od 15 dana, a presuda koju donese Viši sud će biti pravosnažna i CKB će morati da postupi po toj presudi.Očekujem da Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda za koju smatram da je zakonita, sa jasnim obrazloženjem i u kojoj je materijalno pravo pravilno primjenjeno.
Iako se radi o prvostepenoj presudi, jasno je da je stav koji je zauzeo Osnovni sud potpuno ispravan i zakonski utemeljen, kako u domaćem, tako i u zakonodavstvu EU čije presude sudova članica moramo itekako budno pratiti i prihvatati kao jedan obrazac EU zakonodavne prakse koji važi i za nas, kako u periodu pripreme za članstvo u EU tako i po ispunjavanju svih mjerila i zatvaranju svih poglavlja, te ulaskom u punopravno članstvo EU.
ANALITIKA: Presuda je donijeta 14. januara po tužbi koju je CEZAP, preko advokata Miloša Vukčevića, podnio u januaru prošle godine. Saradnjom nevladinog i javnog sektora došlo je do podnošenja ove vrste tužbe i njenog prvostepenog rješavanja u korist potrošača. Ko je sve bio uključen u podnošenje tužbe?
RABRENOVIĆ: Kako bi se razumio proces podošenja kolektivne tužbe i značaj koji ona ima, navešću ono što predstavlja esencijalnu vrijednost samog zakona kojim je ovaj postupak preciziran.
Prvo je neophodno istaći da je Zakon o zaštiti potrošača Crne Gore koji je usvojen u decembru 2013. godine donio značajnu promjenu u dotadašnjem poimanju zaštite potrošača i uveo potpuno nove institute koji se odnose na mogućnosti zaštite potrošača u domaćem zakonodavnom sistemu. Crna Gora je tada prenošenjem i usvajanjem direktiva EU dobila paradigmu dodatne potrošačke prakse i šansu da potrošači u Crnoj Gori imaju istovjetna prava kao i potrošači u državama EU.
Jedna od posebno bitnih novina tadašnjeg zakona je upravo zaštita kolektivnih interesa potrošača i opcija pokretanja tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. Tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača je moguće podnijeti kako po tadašnjem zakonu, tako i po novom zakonu koji je usvojen 2019. godine, protiv trgovca koji upotrebom nepoštenih ugovornih odredbi, poslovne prakse ili na bilo koji drugi način krši prava potrošača utvrđena Zakonom o zaštiti potrošača ili nekim drugim zakonom, čime narušava kolektivne interese potrošača, može se podnijeti tužba za prestanak tih radnji (u daljem tekstu: kolektivna tužba).
U slučaju koji je po kolektivnoj tužbi NVO CEZAP riješen u korist tužitelja tužba se odnosila na kršenje odredbi Zakona o potrošačkim kreditima. Takođe, kolektivna tužba može se podnijeti protiv pojedinog trgovca ili grupe trgovaca iz istog privrednog sektora koji svojim postupanjem krši prava potrošača utvrđena Zakonom o zaštiti potrošača ili drugim zakonom, čime narušavaju kolektivne interese potrošača, protiv komorskih i interesnih udruženja trgovaca koji podstiču takvo postupanje ili protiv nosioca kodeksa kojim se podstiče korišćenje nepoštene poslovne prakse.
Zakonom o zaštiti potrošača iz 2013 i 2019. godine određeno je da su lica ovlašćena za pokretanje postupka (ovlašćena lica) da podnesu kolektivnu tužbu Ministarstvo, drugi organi državne uprave i samostalne organizacije i nezavisna pravna lica nadležni za zaštitu prava potrošača u skladu sa zakonom. Zatim, kolektivne tužbe može podnijeti i organizacija potrošača koja je upisana u evidenciju najmanje godinu dana i ima angažovanog najmanje jednog diplomiranog pravnika, sa najmanje tri godine radnog iskustva i koja stvarno djeluje i ima ostvarene rezultate u oblasti zaštite interesa potrošača.
Ispunjenost navedenih uslova utvrđuje Ministarstvo, a stvarno djelovanje i ostvareni rezultati organizacije potrošača dokazuje se naročito godišnjim izvještajem. Treba naglasiti da kolektivnu tužbu mogu da podnesu komorska i interesna udruženja trgovaca (privredna, zanatska, i dr.). Po pristupanju Crne Gore savezu EU biće omogućeno i da organizacije potrošača budu ovlašćene i za pokretanje postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača pred nadležnim tijelom neke od drugih država članica Evropske unije.
Obaveza ministarstva je da vodi elektronski registar podnesenih kolektivnih tužbi i donesenih odluka, a obaveza suda je da kolektivnu tužbu dostaviti Ministarstvu odmah nakon prijema, odnosno odluku odmah nakon donošenja.
Direktorat za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, na čijem sam se čelu kao direktor nalazio od januara 2014. do decembra 2020. godine, je od samog početka bio upoznat sa intencijom NVO CEZAP da pokrenu tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača jer su slučajevi kršenja kolektivnih prava česti, ne samo u oblasti finansijskih usluga već i u drugim oblastima (javne uluge, telekomunikacije itd). Ministarstvo ekonomije je to omogućilo implementiranjem EU propisa u crnogorsko zakonodavstvo i pripisivanjem kolektivne tužbe u Zakonu o zaštiti potrošača.
ANALITIKA: Crna Gora je prva država u regionu koja je pokrenula ovakvu vrstu spora za utvrđivanje kršenja kolektivnog interesa potrošača. Da li je rijetkost i da presuda u ovoj vrsti sporova bude pozitivna, u korist potrošača?
RABRENOVIĆ: Crna Gora jeste prva država regiona, uključujući i neke od država koje su članice EU poput Slovenije i Hrvatske, koja je pokrenula postupak kolektivne tužbe i to je dodatan kvalitet kojim se možemo ponositi jer nije lako u tako ozbiljnoj i životnoj oblasti kao što je zaštita potrošača biti po nečemu bolji od država koje su dugo razvijale pravila koja potrošačima obezbjeđuju bolju zaštitu i sigurnije tržište, kao i zaštitu ekonomskih interesa potrošača.
Kod kolektivnih tužbi, odnosno sporova koji se vode po ovom obliku tužbi, uvijek se radi o velikim i komplikovanim procesima koje mogu voditi samo one organizacije ili državni organi koji posjeduju vrhunsko znanje i poznavanje propisa. Treba imati na umu da se sa druge strane, kao tuženi, nalaze najčešće vrlo moćne kompanije ili cijeli sektori, kao što je to u našem slučaju bankarski sector, sa svojim interesima i timovima advokata koji rade da im sačuvaju pozicije i kapital.
Podsjećanja radi, EU je prethodne godine donijela nova pravila kojim se u oblast zaštite kolektivnih interesa potrošača uvodi harmonizovani model djelovanja preko predstavnika koji će garantovati zaštitu potrošača od masovne štete i istovremeno obezbijediti zaštitu kompanija od zloupotrebe parnica. Takođe će nova pravila doprinijeti boljem funkcionisanju unutrašnjeg tržišta unapređenjem alata za zaustavljanje nelegalnih praksi i ubrzavanjem pristupa pravdi za potrošače.
Sporazumom je predviđeno da svaka država članica imenuje barem jedan kvalifikovani entitet (organizaciju ili neko javno tijelo) koji će dobiti moć i finansijsku podršku da pokreće postupke za zabranu i naknadu štete u ime grupe potrošača i garantuje potrošačima pristup pravdi. Ova nova direktiva će biti dio novog dogovora za potrošače koji je Evropska komisija pokrenula u aprilu 2018. kako bi obezbijedila bolju zaštitu potrošača u EU.
Direktiva uključuje snažniju zaštitu potrošačkih prava u "onlajn" sferi, alate za sprovođenje prava i obeštećenja, kazne za kršenje zakona o potrošačima EU i unaprijeđene uslove poslovanja. Savjet EU 30. juna je potvrdio privremeni sporazum o pravilima za zaštitu kolektivnog interesa potrošača koji je prethodno postignut sa Evropskim parlamentom. Ta direktiva je odgovor na prekogranična kršenja prava potrošača od strane nepoštenih kompanija. Potrošači, do sada, nijesu imali prave alate da traže pravdu.
ANALITIKA: Tvrdite da se pomenutom presudom crnogorsko pravosuđe svrstalo među pravosudne sisteme najrazvijenih država članica EU, jedinih koje su uspjele donijeti presude na temu kolektivne zaštite potrošača. Da li je pravosuđe u ovom konkretnom slučaju položilo ispit?
RABRENOVIĆ: Crnogorsko pravosuđe, ako je suditi po odluci Osnovnog suda u Podgorici u slučaju pomenute kolektivne tužbe, je položilo sa čistom desetkom barem kada je riječ o prvostepenom procesu i donešenoj presudi.Sada treba pratiti kakva će biti dalja sudbina ove presude i da li će Viši sud potvrditi ili vratiti na ponovno odlučivanje ovaj slučaj.
Ono što je neophodno istaći je, nažalost, nezadovoljstvo potrošača i nas koji smo bili, ili smo još uvijek uključeni u proces zaštite potrošača, kada se govori o sudskim procesima i presudama i velikom broju drugih slučajeva, posebno u onim kada trgovci, odnosno distributeri usluga od javnog interesa poput EPCG i Vodovoda tuže potrošače, a sudovi donose presude koje nemaju utemeljenje u zakonima iz oblasti zaštite potrošača.
Neki od tih procesa koji se vode protiv ovih trgovaca traju godinama, iako se radi o njihovoj obavezi da npr. uključe struju ili vodu potrošačima. To dovodi do velikog nezadovoljstva potrošača, a sudovi najčešće ove postupke neracionalno dugo vode i na taj način se krše prava potrošača.
ANALITIKA: Da li bi presuda Osnovnog suda mogla biti dobar signal za uspješno zatvaranje Poglavlja 28, koje se tiče zaštite potrošača?
RABRENOVIĆ: Svaka presuda u korist potrošača je dodatni doprinos našim naporima da se proces uspješnog zatvaranja Poglavlja 28 privede kraju i da se kroz ispunjavanje zadatih mjerila obezbijedi sveukupno ispunjavanje svih preuzetih obaveza.
Prethodne vlade su na sistematičan i inkluzivan način radile na ispunjavanju ovih mjerila i to je ono zbog čega smo sasvim ponosni što smo bili dio tog velikog tima, jer se ispravnost procedura i detaljnih provjera svakog dokumenta i intenzivna, mada je ponekad to izgledalo kao suvišna, komunikacija sa EK isplatila. Crna Gora je, bukvalno, na jedan korak do zatvaranja pregovaračkog Poglavlja 28.
Ispunjavanjem obaveza za zatvaranje ovog poglavlja treba istaći da nećemo samo zatvoriti jedno poglavlje, već ćemo doprinijeti i zatvaranju komplikovanih poglavlja poput pregovaračkog Poglavlja 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) jer je njegov sastavni dio ljudska prava, a potrošačka prava su par ekselans ljudska prava koja se štite i konvencijama UN, ali i velikim brojem propisa EU.
Taj multiplikativni efekat će biti i dodatni stimulans za ostala poglavlja i naše pristupanje EU.
ANALITIKA: Da li je zakonodavni okvir u Crnoj Gori u oblasti zaštite potrošača u potpunosti usklađen sa standardima EU?
RABRENOVIĆ: Zakonodavni okvir kada je zaštita potrošača u pitanju je u potpunosti usklađen sa standardima EU, ali treba imati uvijek na umu da je to ”živ” proces i da se on nikad ne završava jer se svakodnevno na nivou EU dodatno radi na poboljšanju nivoa zaštite potrošača i obezbjeđivanju novih standarda koji će biti reper za sve države kandidatkinje u kom pravcu treba da idu i šta je nužno raditi.
Crna Gora je spremna i ukoliko se ne naprave neke greške zbog kojih će doći do prekida započetog procesa, ili njegovog dodatnog rastezanja, ostaje poslije završetka nekih tehničkih mjerila da EK tim koji bude u skoroj posjeti Crnoj Gori konstatuje da smo spremni za zatvaranje Poglavlja 28. Mislim da smo to sasvim zaslužili.
