Stroge mjere izolacije zbog koronavirusa ovih dana u Hrvatskoj zamjenjuje ubrzano popuštanje na svim razinama.
Za to postoje dva razloga. Prvi je svakako neodrživost trenutnog stanja u gospodarstvu koje trpi teške posljedice karantene, a drugi razlog krije se u nadolazećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj koji će se održati već u srpnju. Ranije održavanje izbora s jedne strane je logično jer se tijekom ljetnih mjeseci očekuje slabljenje korona virusa.
S druge strane, to je i politički potez HDZ-a, stranke na vlasti, kojoj je ova kriza donijela porast rejtinga jer je način upravljanja njome u zdravstvenom i gospodarskom aspektuu proteklom periodu zadobio podršku velike većine građana.
Polemika oko otvaranja granica: Posljednja mjera hrvatske Vlade, otvaranje granica za turiste, izazvala je puno polemika i pitanja u javnosti, ali i negodovanja susjednih zemalja, članica Europske unije, koje su ovaj potez ocijenile preuranjenim te na neki način i nepoštenim, jer je donesen bez koordinacije i usuglašavanja.
Slovenci tako smatraju da je otvaranje granice zahtjevan izazov jer nijedna država ne želi goste pozitivne na covid-19 te da su potrebni daljnji razgovori i dogovori o mogućem režimu prijelaza granica.
Ovo „prešutno“ otvaranje Hrvatske očekivano je hvatanje za slamku spasa. Poznato je naime da je hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisno o prihodima turizma i da smo se godinama olako oslanjali na sunce i more, a premalo na sve ostale neiskorištene resurse.
Fotografija: IMC agencija
Ovo je prilika za sve zemlje regije koje muče i opterećuju slični problemi. To je prilika i za Crnu Goru, a upravo na tom tragu su i izjave predsjednika Đukanovića koji također naglašava važnost da se Crna Gora nakon ove epidemije posveti restrukturiranju ekonomije i pametnom disperzijom umanji ovisnost o turizmu.
Nažalost, nijedna hrvatska Vlada do sada nije napravila cjelovitu i pametnu strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske koja bi promišljanjem svih potencijala razvoja konačno omogućila da nam turizam bude samo „šlag na tortu“, a ne vodeći izvor prihoda. Turistička je djelatnost, sada smo to konačno osvijestili, zapravo najosjetljivija na vanjske utjecaje i čimbenike poput epidemija, ugroza sigurnosti, klimatskih promjena i slično.
Upozoravajući podaci: Hrvatska, uslijed ove epidemije, očekivano bilježi veliki pad dolazaka turista. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) u martu 2020. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 104 tisuće dolazaka i 290 tisuća noćenja turista, što je pad dolazaka turista za 76,8 odsto i pad noćenja turista za 69,3% u odnosu na ožujak 2019. Podaci za aprilu i maju, iako još nisu službeno objavljeni, bit će zasigurno još porazniji...
Stoga se na sve načine pokušava spasiti dio sezone, posebno jul i avgust, kako bi „uhvatili“ barem 25 do 30 posto planiranih prihoda u turizmu. Koliko je i to realno, teško je reći. Jer i zemlje iz kojih tradicionalno brojimo najveći broj dolazaka sada čine sve da svoje građane ovog ljeta zadrže kod kuće kako bi potaknuli potrošnju i gospodarski oporavak, ali i zaustavili širenje virusa.
Hrvatskoj je ova kriza trebala da nam svima otvori oči. Da se zapitamo što sve imamo, a ne znamo iskoristiti. Ova kriza pokazala nam je koliko je važna poljoprivreda, koliko su važne domaća prehrambena i farmaceutska industrija, energetika i IT sektor. Sve to imamo – i resurse i pamet, a ne znamo iskoristiti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) u martu 2020. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 104 tisuće dolazaka i 290 tisuća noćenja turista, što je pad dolazaka turista za 76,8 odsto i pad noćenja turista za 69,3 % u odnosu na mart 2019.
Podsticaj za strateške promjene: Naša Podravka u ovom je periodu proizvodila hranu i lijekove u tri smjene kako bi se zadovoljile potrebe tržišta i pritom se suočila s očekivanim poteškoćama u transportu sirovine koju, zbog nedostupnosti na domaćem tržištu, mora uvoziti. Ova situacija konačno nas je potaknula da promišljamo i razgovaramo o samodostatnosti strateških proizvoda, jer trenutno,gotovo nijedna vrsta voća i povrća nije dostatna za podmirenje ukupnih potreba Hrvatske.
Kriza je ujedno i lekcija. I poticaj da se hrabrije vuku potezi i donose odluke. Za Hrvatsku je ovo svakako prilika za potpuni „makeover“ u gospodarskom smislu. Za promišljanje uravnoteženog razvoja koji se neće oslanjati u najvećem na turizmu, za redefiniranje prioriteta i za racionalizaciju javne uprave koja se sada ponovno potvrdila kao uteg koji snažno pritišće prema dolje.
Ovo je prilika za sve zemlje regije koje muče i opterećuju slični problemi. To je prilika i za Crnu Goru, a upravo na tom tragu su i izjave predsjednika Đukanovića koji također naglašava važnost da se Crna Gora nakon ove epidemije posveti restrukturiranju ekonomije i pametnom disperzijom umanji ovisnost o turizmu.
Turizma će biti i nakon korone, to je sigurno, ali s puno više svjesnosti o njegovoj ranjivosti.
(Autor je izvršni direktor agencije IMC, jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za PR)
