Na muci se, vele, poznaju junaci. I zaista je tako, ali ne bilo koji, nego oni, koji su svakodnevno junaci; koji su brinuli o drugima i ranije, bez ove velje muke. Naš je problem što ih, prije ovog koronavirusa, niđe nijesmo viđeli, iako su nam bili pred očima. Koliko su nam sad potrebni i koliko bez njih ne možemo, najbolje pokazuje fotografija od prije par dana, onog junaka što preko onog jedva visećeg mosta, dostavi pomoć đe je najpotrebnije. E takve junake, što im je pomoć drugima preča od zdravlja i života, kad ova muka prođe, treba dobro zapamtiti i nagraditi.
Ima zainteresovanih, ali rade samo obučeni
Na teritoriji Crne Gore trenutno je aktivno 450 volontera koji su uključeni u aktivnostima u svim opštinama, putem opštinskih organizacija Crvenog krsta.
Kako je za Portal Analitika kazala Milica Kovačević, volonteri se najviše bave distribucijom humanitarne pomoći, jer najviše zahtjeva pristiže za tom vrstom podrške.
,,Pored toga oni vrše i nabavku osnovnih životnih namirnica i obavljaju i druge obaveze za sve one osobe kojima je data preporuka da ne napuštaju svoje domove -starije osobe, hronični bolesnici, osobe sa invaliditetom, osobe u izolaciji... Volonteri pružaju i psiho-socijalnu podršku onima kojima je to potrebno. Angažovani su i na pakovanju humanitarnih paketa, a pomagali su i prilikom podizanja šatora. Jedan broj volontera je aktivan u našim call centrima, u kojima se primaju zahtjevi za pomoć i pružaju i druge vrste informacija'', kazala je Kovačević.
Kako dodaje, volonteri su na terenu dva do tri sata dnevnu, a iz Crvenog krsta poručuju da se trude da ne angažuju iste volontere svakog dana jer ne žele da ih preopterećuju, naročito u trenutnoj situaciji sa specifičnim uslovima.
I baš jova situacija pokazuje da ovdje ima mnogo humanosti i da je izražena solidarnost - od izbijanja pandemije i uvođenja zaštitnih mjera, Crvenom krstu pristigao veliki broj poziva za dodatni volonterski rad. Međutim, kako naša saogovrnica objašnjava, da bi volonteri djelovali na terenu prvo moraju proći obuku.
,,Mi smo im puno zahvalni na tome. Ponosni smo što kao društvo u ovakvim situacijama pokazujemo veliku humanost i solidarnost. Međutim, volonteri, da bi djelovali na terenu, moraju proći određene obuke i steći potrebna znanja i vještine. Zato smo prvenstveno usmjereni na našu volontersku bazu. Međutim, neke naše opštinske organizacije su uspostavile saradnju sa volonterima drugih organizacija, a svakako ćemo računati na podršku svih onih što su nam se prijavili, ukoliko ona bude potrebna. Pozivamo ih da nam se pridruže i u redovnim okolnostima, jer i tada postoji veliki broj onih kojima je potrebna naša pomoć i podrška'', objašnjava Kovačević.
Dnevno do 1.500 domaćinstava traži pomoć
Svakog dana u kol centru Crvenog krsta pristigne od 1200 do 1500 poziva, od čega je najveći broj iz Glavnog grada. Najviše se traže humanitarni paketi jer je ova situacija, kako pojašnjava Kovačević, pored standardnih korisnika i korisnika centara za socijalni rad, stvorila socijalnu ugroženost i kod novih kategorija stanovnikaprvenstveno onih, koji su spriječeni da rade i prihoduju.
,,Dnevno sa teritorije Crne Gore imamo veliki broj poziva, između 1200 do 1500. Samo u call centru u Podgorici je taj broj dnevno preko 300. Svakog dana analiziramo zahtjeve i na osnovu kriterijuma ugroženosti pravimo plan podjele humanitarne pomoći. Onima kojima je pomoć najpotrebnija dijelimo pomoć veoma brzo - često i narednog dana od dana podnošenja zahtjeva. Pomoć se dijeli svakog dana u svim crnogorskim opštinama kaže Kovačević.
Napominje da je analiza situacije u kojoj se nalaze korisnici sada veoma otežana, jer nema mogućnosti terenske procjene, a korisnici nisu u mogućnosti da obezbijede dokumentaciju kao u redovnim uslovima…
,,Zato smo u izvjesnoj mjeri oslonjeni na informacije koje nam saopštavaju sami korisnici, kroz listu pitanja koje smo pripremili i koja nam služe za procjenu. Nažalost, neki to zloupotrebljavaju. Zato još jednom apelujemo na naše korisnike da budu solidarni, kako bismo mogli prioritetno da podijelimo pomoć stvarno najugroženijima, a pomoć će svakako dobiti svi oni koji su stvarno socijalno ugroženi. Prioritet su nam oni koji nemaju nikakvih primanja, višečlane porodice, samohrani roditelje, starije osobe i druge ranjive kategorije'', ističe Kovačević.
Paket zavisi od finansijskih mogućnosti donatora
Naša sagovornica dodaje da iako Crveni krst ima definisan paket pomoći, on može varirati u zavisnosti od finansijskih mogućnosti donatora.
,,Crveni krst Crne Gore ima definisan standardni paket pomoći koji mi sugerišemo raznim donatorima, a on podrazumijeva: brašno, ulje, šećer, pasulj, paštu, supe, konzerve, deterdžent za veš, deterdžent za suđe, sapune, šampon, toalet papir i sl. Međutim, nisu svi donatori u mogućnosti da obezbijede ove sadržaje paketa, tako da mi dijelimo one artikle koje dobijemo. Zato mi konstantno apelujemo na donatore da daju svoj doprinos, kako bi naš odgovor na humanitarne potrebe ugroženih bio bolji. Hvala svima koji su se do sada odazvali. Značajan je broj donatora i na lokalnom nivou'', zaključuje Kovačević.
Iako je aktivna globalna pandemija i zdravlje samih volontera izloženo rizicima, kako za Portal Analitika kaže Jovana Radević, volonterka Crvenog krsta, njena motivacija je upravo mogućnost da pomogne sugrađanima koji su u datom trenutku u ugroženijem položaju nego ona.
',,Nažalost, neki to zloupotrebljavaju. Zato još jednom apelujemo na naše korisnike da budu solidarni, kako bismo mogli prioritetno da podijelimo pomoć stvarno najugroženijima, a pomoć će svakako dobiti svi oni koji su stvarno socijalno ugroženi'', govori Radević.
Kako izgleda radni dan volontera
Kako naša sagovornica objašnjava, radni dan počinje u 10 sati u Crvenom krstu gdje dobiju svu zaštitnu opremu i odatle odlaze na prethodno rasporedom dogovorene zadatke.
,,Kada je riječ o odlasku u trgovinu umjesto građana koji nisu u mogućnosti da to odrade sami (pretežno bude riječ o starijoj grupi ljudi za koje i najbitnije da ostanu kod svojih kuća i na taj način zaštite sebe i svoje zdravlje) tada volonter odlazi prvo do kuće građana - uzimamo spisak i novac za namirnice koje su potrebne, zatim odlazimo do prodavnice gdje obavimo kupovinu koja je potrebna i na kraju te stvari dostavimo građanima, uz račun i kusur, i sačekamo da se sve provjeri da li je u redu. Kada čujemo da je sve u redu, nastavljamo dalje, do sljedeće porodice ili pojedinca. I tako dok ne završimo sa spiskom koji nam za taj dan'', govori Radević.
Ona naglašava da su svi volonteri dužni da su svi volonteri dužni da se pridržavaju svih zaštitnih mjera i propisa - nose maske, rukavice, stoje na rastojanju od 2 metra - jer, kako dodaje, ne žele da ugroze bilo koga, i njihov je cilj upravo zaštita građana.
,,Prilikom odlaska u magacin, naš zadatak je da sortiramo i pripremimo pakete hrane i higijene, koje naše kolege u toku dana dostavljaju na adrese porodica koje su zatražile ili im je potrebna humanitarna pomoć, jer je situacija takva kakva jeste trenutno'', govori ona.
Radević dodaje da se za pružanje psiho-socijalne pomoći građani mogu obratiti pozivom na broj 069 19 44 76; a po pozivu na broj 069 19 44 75 pravi se spisak za obavljanje trgovine i odlazak u poštu/apoteku umjesto građana koji su spriječeni da to obave.
Građani uglavnom zahvalni, ima i neprijatnih situacija: Volonterka Dina Crnovršanin, koja najčešće radi isporuke humanitarne pomoći i pomoć pri kupovini ljekova i namirnica, govori da ljudi uglavnom budu zahvalni ali da se dešavaju i neprijatne situacije.
,,Naši korisnici uglavnom budu zahvalni i cijene pomoć koju pružamo. Vrlo često nam nakon dostave potrepština šalju poruke u kojima se zahvaljuju i u tim trenucima shvatimo da ovo što radimo ima mnogo veću vrijednost nego što i mi sami mislimo. Ponekad se dešavaju i neprijatne situacije. Pojedini ljudi odbijaju pomoć koju traže ili se žale na količinu humaniterne pomoći. I takve situacije uspješno rješavamo, jer imamo razumijevanja za uticaj novonastale situacije na ljude'', govori Crnovršanin.
Ipak, kako smatraju naše sagovornice, najviše pomažu komunikacijom koju uspiju da ostvare sa korisnicima i da ih ohrabre, svaki put kada odu na teren.
,,Stariji korisnici su uglavnom uplašeni za svoje zdravlje, ali većina njih poštuje sve uvedene mjere iako su one promijenile njihove svakodnevne navike. Mi kada im dostavimo namirnice, tu naravno i popričamo sa svima. U tom razgovoru od par minuta oni podijele sa nama da li i koliko se plaše, i primjetno je da im odgovara i prija kada popričamo sa njima. To je nama, naravno, od velikog značaja, i drago nam je pošto vidimo na taj način da smo pomogli i može se reći razveselili u jednoj mjeri, iako se radi o možda samo par rečenica'', govore one.
Građani, kako govore, generalno poštuju mjere više nego prvih dana, ali uvijek postoje izuzeci, te u ime Crvenog krsta poručuju - Ostanite doma, pridržavajte se mjera, čuvajte zdravlje.
I zaista, to je sve što treba, jer ako mogu sve ovo oni da učine za nas, bez pare i dinara, onda bi trebalo da smo makar toliko odgovorni, da ostanemo doma, u svojim foteljama, sa svojim voljenim osobama.
,,Kako nam je teško...“
