Pisac i propovjednik hrišćanstva Majkl Ots svoja jutra u ambijentu koronavirusa provodi vozeći bicikl u seoskim predjelima Engleske. U tim trenucima obuzet nevjerovatnim ambijentom prirode, ispunjen je svom energijom koju mu daje ovaj naš prelijepi svijet. Ipak, povratkom u grad susreće se sa drugom slikom, pustim ulicama, zatvorenim radnjama, tmurnim ambijentom te je pokušao da shvati taj čudan paradoks u kojem živimo da je svijet ujedno i prelijep ali i "slomljen". Motivisan time, ovaj engleski pisac je prije nekoliko dana održao onlajn predavanje na temu ''Pet pitanja koje nameće koronavirus''.
,,Ako smo mi samo rezultat evolucije, u kojoj snažni preživljavaju, zbog čega se onda osjećamo toliko loše zbog stvari koje se dešavaju, jer je trenutna situacija da snažni preživljavaju po cijeni slabijih. To je možda samo nastavak procesa koji se uvijek dešavao u svijetu. I da, mnogi nisu srećni da misle na taj način. Mnogi misle da nije pravedno da na taj način snažni preživljavaju. I zbog toga imamo osjećaj da su svi životi važni, nebitno da li je neko star ili mlad. I zasigurno zbog toga su mnoge Vlade u svijetu odgovorile pandemiji sa snažnim mjerama. Ograničili su slobodu kretanja jer poštuju činjenicu da su životi bitni. Nije OK da dozvolite nekima da umru da bi drugi nastavili sa svojim životima kao da se ništa ne dešava'', govori Ots.
Kako da objasnimo svijet: Engleski pisac i propovjednik govori da jedna od stvari koja mu je privlačna u vezi hrišćanske vjere je da ima smisla sa načinom na koji svijet funkcioniše što ne uspijeva niti jedna druga religija ni filozofija.
,,Biblija kaže da živimo u svijetu koji je dobar jer je stvoren od strane Boga, za naša uživanja, kreiran sa da bude prelijep i još uvijek vidimo djelić toga i danas. Ali biblija kaže da živimo u slomljenom svijetu, da svijet više nije kakav je nekad bio, da se nešto loše desilo. Biblija takođe kaže da je razlog jer je čovječanstvo, koje stvoreno da uživa u božjoj volji, se odsjeklo od Boga koji ga je stvorio. Mi smo se svi odstranili od Boga koji je izvor života, svjetlosti i ljubavi. I zbog toga što smo mu okrenuli leđa i pokušali da živimo u njegovom svijetu bez njega, došlo je do ogromnih posljedica ne samo za nas i naš odnos već za sve. Biblija kaže da čitava kreacija, čitava svijet stenje, da je isfrustriran, da je slomljen'', govori on.
Kako Ots smatra, možda nas je koronavirus podsjetio na to, na jedan realan način.
,,Realnost je da je svijet uvijek bio slomljen, ali smo često mogli da isključimo i da ne obratimo pažnju na tu krhkost tako što nećemo gledati vijesti ili ne čitati novine. Ali kada se direktno i na linčnom nivou suočimo sa ovakvim stvarima, natjera nas da se zapitamo na jedan mnogo realniji i dublji način. Ako osjetimo da je svijet slobljen, prema bibliji, to je zobg toga što i jeste tako, ali ne bi trebalo tako da bude. Ali biblija takođe kaže da smo mi vrijedni jer smo stvoreni po božjem liku, biblija ne priča da smo vrijedni zbog naše mogućnosti da doprinesemo društvu, da zaradimo veliku količinu novca kako bi pobošljali ekonomiju, već naša vrijednost dolazi od onoga što jesmo, ne onoga što radimo. Bog nas je stvorio i nema veze koliko smo stari ili mladi, koliko smo jaki ili slabi, svi imamo vrijednost i zbog toga živimo u svijetu u kojem osjećamo da je svaki život bitan jer živimo u svijetu koji je oblikovan prema toj hrišćanskoj ideologiji'', ističe Ots.
Kako objasniti čudan paradoks ljudske prirode: Kako dalje govori, ima nečega u tim krizama i pandemijama jer takvi ambijenti otkrivaju - najbolje i najgore u ljudskoj prirodi.
,,Svjedočili smo prelijepim primjerima požrtvovanosti, ljudima u bolnicama i sličnim profesijama, koje rizikuju svoje zdravlje i živote kako bi brinuli o drugima. Ovdje u Velikoj Britaniji je pola miliona ljudi u jednom danu volontiralo kako bi pomoglno nacionalnom zdravstvenom sistemu. I vidimo nevjerovatne primjere raznih društava i grupa ljudi koje se udružuju kako bi pomagali jedni drugima i pružali pomoć onima koji su ugroženi. Vidimo sve te dobre primjere ali vidimo i lose, kao što je nerazumno kupovanje namirnica, povećano nasilje u porodici I licemjerstvo političara. Kako da objasnimo onda sve to? Možda ako pogledamo sopstvene živote moramo da priznamo da i u nama vidimo obje strane. Dio nas kada vidi krizu želi da pomogne, da nađe rješenje, ali drugi dio nas razmišlja kako je možda lakše da ne uradi ništa’’, govori Ots.
Poručuje da su upravo zbog toga hrišćanske poruke dobra vijest u ovim trenucima jer iako mnogi misle da je hrišćanstvo lista pravial i rituala, ono je zapravo drugačiji svijet koji teži ka najboljem, koji teži ka spasenju. To je, kako naglašava, priča o Bogu koji je došao da nas spasi od nas samih, od destruktivnih djelova našeg postojanja.
Na osnovu čega gradimo naš život: Smatra da o ovom pitanju vrijedi razmišljati jer u stvarnosti, kako prolazimo kroz život, mnoge od stvari će biti oduzete od nas, upravo kao što je situacija sada, sa pandemijom.
,,Ako gradimo život isključivo na poslu ili karijeri šta će se desiti ako ostanemo bez tog posla ili kada se penzionišemo? Ako gradimo život na na ljubavnoj vezi, šta će se desiti ako raskinemo sa tom osobom? Čak i ako budemo blagosloveni sa dugoročnim brakom, realnost je da će za jednog partnera se ta veza okončati smrću drugog. Na šta god da gradimo naš život, veoma je lomljivo i može da pukne bilo da je uzrok pandemija kao što smo vidjeli ili neki drugi privatniji razlozi”, kaže Ots.
I postavja pitanje: Da li ima nešto u životu na osnovu čega možemo da izgradimo naš život, što je toliko jako da niti jedna pandemija, patnja ili situacija može to da pokvari?
Odam i nudi rješenje: ,,Bog je odgovor i na to pitanje, jer oni koji iskuse praštanje božje koji ga puste u svoj život će osjetiti tu neraskidivu vezu sa Bogom koji ih je stvorio. Kada to saznamo, osjetićemo da ne postoji ništa što to može da uzdrma i da nam niko to ne može oduzeti'', smatra on.
Smrt, što nas čeka i može li se izbjeći: Ots dalje priča kako je teško moguće da naredno pitanje ne bude - smrt, zbog svih izvještaja i masovnih umiranja od koronavirusa u brojnim zemljama svijeta.
,,Čitao sam nedavno interesantne ratne zapise od Luisa, profesora sa Oksforda, u kojima govori da rat ne povećava vjerovatnoću smrti. Smrt je uvijek 100 odsto vjerovatna, desiće se svima nama. Kako je napisao, rat čini da neke od tih smrti nastupe ranije nego kasnije i zaista nas tjera da razmislimo o tome. Pomislio sam da je koronavirus dosta sličan. Nije povećao vjerovatnoći naše smrti ali je tragično doprinio da se ta smrti desi ranije nego što je trebalo. Ali mi živimo u takvom svijetu, u svijetu u kojem je u 2019. godini 58 miliona ljudi umrlo, ali većina nas nije razmišljala o tome jer se po čitav dan nije vrćelo po našim televizorima. Ali bi trebali da razmišljamo o tome'', govori on.
Kako dodaje, većinu našeg života provedemo razmišljajući o stvarima koje se neće desiti. Zbog čega ne razmislimo o stvarima koje nas čekaju?
,,Možda ne razmišljamo o tome jer nismo sigurni da postoji odgovor na to pitanje. Ali u hrišćanstvu ne samo da imamo Isusa koji kaže da ima odgovor za smrt, već imamo i nekoga koji kaže da je upravo on odgovor. Kako Isus sam kaže ja jesam vaskrsnuće i život i ko god vjeruje u mene čak iako umre će živjeti. Meni je fascinantno kada mi neko kaže da je Isus irelevantan jer u svijetu u kojem ćemo svi umrijeti, ako neko tvrdi da ima rješenje za to, makar je vrijedan da provjerimo njegove tvrdnje?'', ističe Ots.
Postoji li nada: Pisac i propovjednik pojašnjava da je prethodnih mjeseci provjeravao telefon mnogo više nego ranije. Smatra da je to normalno u ovakvim situacijama jer svi iščekujemo novosti o tome kada će se naš život vratiti u normalu, ali je shvatio da je možda ta zavisnost zapravo povezana sa nečim drugim.
,,Možda to otkriva da svi mi tražimo - nadu. Biblija upravo priča o tome ali glavna prepreka je razmišljanje - nije li to sve u budućnosti, kako će to promijeniti moj život danas? U trenucima kada je pandemija pogodila rimsko carstvo i kada je to carstvo bilo u padu broj hrišćana je bio u porastu. Rimski carevi su tada posmatrali šta hrišćani rade. Ostajali su u manjim mjestima koji su masakrirani pandemijom kako bi pomagali jedni drugima i uspjeli su da je pobijede’’, govori on.
Kako dodaje, ti hrišćani nijesu bili hrabri već su jednostavno bili odani svojoj vjeri.
,,Mnogi misle da je smrt kraj i zbog tog razmišljanja će uraditi sve što je u njihovoj moći da je izbjegnu, dok hrišćani imaju nadu u vasrksenje koja im govori da će najbolje tek doći i da smrt nije kraj. I, zbog toga su bili slobodni da rade rizične stvari i da žrtvuju svoje živote kako bi pomogli drugima'', govori Ots.
Hrišćanske zajednice koje ne poštuju mjere daju loš primjer: Ako je poenta hrišćanstva da pomažemo drugima i da štitimo drugog od sebe, Ots je upitan da prokomentariše situaciju u Crnoj Gori u kojoj pravoslavni hrišćani krše zaštitne mjere sa vjerskim okupljanjima i protestnim skupovima i da li se tim ponašanjem postiže suprotan rezultat od onog kojem njihova vjera teži, kazao:
,,Čitao sam brojne članke koji izvještavaju o hrišćanskim zajednicama u brojnim djelovima svijeta koje su slale opozicione poruke zaštitnim mjerama govoreći - Ne, nećemo poštovati mjere, moramo da budemo zajedno i naša vjera je jako bitna''.
Biblija kaže da je ponekad u redu da ne poštujemo zakon, ako time poštujemo Boga. Ali ja bih rekao da u ovoj situaciji, poštovanje mjera vlade nije nepoštovanje božje volje i njegovih zahtjeva. Veoma je loš primjer koji šalju hrišćanske zajednice koje ne poštuju mjere koje sprovode vlade, jer tim ponašanjem potencijalno mogu ugroziti ljude. Mislim da u ovoj situaciji kao hrišćani apsolutno moramo biti vođeni mišlju da zaštitimo ljude, a kršenjem mjera postižemo suprotan rezultat. Moramo da budemo mudriji na tim poljima i da ne koristimo hrišćansku vjeru kao izgovor za kršenje propisa", zaključio je Ots.
