Odredbe člana 95 i 103 Ustava Crne Gore nedvosmisleno ukazuju na nadležnost Predsjednika Crne Gore da Skupštini predlaže mandatara za sastav Vlade u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine ali nakon "obavljenog razgovora" sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini, dvoje sudija Ustavnog suda i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda. Dakle, Ustav propisuje jasno subjekte i način na koji Predsjednik vodi postupak ali ne propisuje kriterijume za donošenje Odluke o mandataru.
U tom kontekstu evidentno je da predlog mandatara predstavlja tzv. diskrecioni akt Predsjednika, te se u ovoj pravnoj situaciji norme moraju ciljno tumačiti da se postigne cilj odnosno svrha norme uz primjenu principa cjelishodnosti i najbolje demokratska prakse.
Član 95 Ustava Crne Gore nedvosmisleno ukazuje na diskreciono pravo Predsjednika pri odredjivanju uz predhodne razgovore sa učesnicima postupka koji ima za cilj da se dobije jasno i nedvosmisleno uvjerenje, najbolje putem potpisa poslanika, da postoji potrebna većina poslanika u Skupštini koja ce podržati i izabrati mandatara za predsjednika Vlade.
Tumačenjem ustavnih normi koje, vrlo ograničeno definišu, ali jasno usmjeravaju na postupak predlaganja mandatara, može se zaključiti da je “verbalno” predlaganje bilo koga, bez dostavljenih potpisa većine poslanika ili obavljenog razgovora u skladu sa članom 95 Ustava, na kome bi predstavnici političkih partija morali dati jasno uvjerenje Predsjedniku da neki kandidat ima podršku većine za sastav Vlade, nije način i postupak za predlaganje mandatara od strane Predsjednika Crne Gore.
Krajnje je neozbiljno i politički neodgovorno da neko ko predlaže mandatara Predsjedniku države, to čini verbalno, bez dostavljenih potpisa većine, uz činjenicu da se nisu odazvali na razgovor na ovu temu i tom prilikom, ustavom definisanom, NE daju mu dovoljno argumenata da ga uvjere da imaju podršku da će taj kandidat / mandatar imati većinsku podršku.
Svakako, podjsećam da je članom 103 stav 1 Ustava propisano da Predsjednik može dodijeliti mandatara isključivo nakon konstituisanja Skupštine u roku 30 dana. Osim toga, svaki sljedeći mandatar je neustavan i to je još jedan razlog zbog kojeg treba skratiti mandat Skupštini i raspisati vanredne izbore.
