Svako ponekad ima loš dan na poslu, ali ako takvi dani postanu pravilo, možda je u pitanju nešto ozbiljnije. Depresija pogađa oko 280 miliona ljudi širom svijeta i ne mora se uvijek ispoljavati kao vidljiva tuga ili iscrpljenost. Ponekad se krije u svakodnevnim ponašanjima na poslu.
"Simptomi depresije na poslu mogu biti iznenađujući. Često se dešava da zbog njih budete strogi prema sebi, umjesto da ih prepoznate kao ono što zaista jesu", objašnjava Šenon Garsija, psihoterapeutkinja iz centra States of Wellness Counseling.
Dugotrajan osjećaj beznađa, gubitak interesovanja za aktivnosti, promjene u tjelesnoj težini, problemi sa spavanjem, umor, osjećaj bezvrijednosti i poteškoće sa koncentracijom neki su od simptoma depresije koji se mogu javiti i na poslu, dodaje psiholog Rajan Hous. Terapeuti su za HuffPost izdvojili nekoliko ponašanja na poslu koja mogu ukazivati na depresiju.
Radite duže kako biste izbjegli povratak kući
Depresija se ne ispoljava kod svih na isti način. Neki ljudi i dalje mogu djelovati kao vrijedni, pouzdani i uspješni zaposleni.
"Kod uspješnih profesionalaca koji su karijeru izgradili na postignućima i traženju potvrde kroz rad, depresija može izgledati vrlo aktivno", kaže Ališa Velez, licencirana klinička socijalna radnica iz Njujorka.
Kao primjer navodi osobu koja prolazi kroz razvod ili brine o bolesnom članu porodice. Takva osoba može ostajati duže na poslu, prihvatati poslovna putovanja ili preuzimati najzahtjevnije zadatke kako bi izbjegla suočavanje sa teškim privatnim okolnostima.
"Možda ta osoba radi više sati nego inače, javlja se za duga poslovna putovanja ili preuzima najzahtjevnije slučajeve. Potvrda i priznanje na poslu mogu djelovati kao bolja opcija od suočavanja s činjenicom da je brak možda gotov ili da je bliska osoba na kraju života", objašnjava Velez.
Nekada ste bili druželjubivi, a sada izbjegavate kolege
Način na koji komunicirate sa kolegama može pokazati da li je u pitanju samo loš dan ili nešto dublje. Povlačenje i izolacija česti su znaci depresije, ističe Velez.
"To može izgledati tako da osoba koja je ranije aktivno učestvovala na sastancima odjednom postane tiha, sjedi u posljednjem redu ili čak u potpunosti preskače sastanke", kaže ona.
"Možda zaposleni više ne učestvuje u neformalnim druženjima nakon posla. Može pronalaziti načine da izbjegne interakciju s kolegama ili nadređenima, na primjer puštajući pozive na govornu poštu ili kasno odgovarajući na mejlove. U ozbiljnijim slučajevima takvo ponašanje može dovesti do problema na poslu, što dodatno pojačava osjećaj stida i krivice", dodaje Velez.
Stalno probijate rokove i kasnite na sastanke
Ako vam predaja zadataka na vrijeme ili čak dolazak na posao postaju svakodnevna borba, i to može biti znak depresije, kaže Hous.
"Poznavao sam osobu koja je uživala u svom poslu, bila aktivno uključena u projekte i mnogo komunicirala sa kolegama. Kada je upao u depresiju, počeo je da prespava alarm i kasni na posao. Probijao je rokove, prestao da ide na ručak s kolegama i postao vrlo kritičan prema sopstvenom radu i radu drugih", priseća se Hous.
"Sve te promjene primjetili su kolege i šefovi, koji su razgovarali s njim i podstakli ga da potraži pomoć. Srećom, poslušao ih je. Kombinacijom promjena u ishrani i spavanju, odlaskom na terapiju i uzimanjem antidepresiva, osjećao se bolje u roku od nekoliko meseci", nastavlja Hous, prenosi Index.hr.
Postali ste neuobičajeno razdražljivi ili ste izgubili motivaciju
"Depresija nije samo osjećaj tuge - može vas učiniti i izrazito razdražljivima", napominje Garsija.
Ako vas na poslu svaka sitnica izbacuje iz takta, vrijedi razmisliti šta stoji iza toga. Osobe sa depresijom mogu osjećati potisnut ili otvoren bes, a nezadovoljstvo se lako može prenijeti na kolege.
"Na poslu vas lako mogu nervirati svi i sve. Lako gubite strpljenje sa kolegama, klijentima, pa čak i sa sopstvenim mejlovima", kaže Garsija.
Postoji razlika između dosadnog zadatka i dugotrajnog gubitka interesovanja. Obratite pažnju na to kako doživljavate posao koji vam je nekada bio važan, savetuje Garsija.
"Možda primjećujete da samo gledate u ekran, pretvarate se da ste zauzeti ili radite bilo šta drugo osim onoga što je važno. Taj gubitak interesovanja, koji depresija može izazvati, može vas navesti da o svom poslu mislite: ‘Jednostavno me nije briga’", kaže Garsija.
Šta učiniti ako sumnjate na depresiju
Ako se prepoznajete u ovim znacima, važno je znati da ne morate sve prolaziti sami. Prvi korak može biti obraćanje pažnje na sopstveno tijelo: da li ste umorniji nego inače, spavate li premalo ili previše, posežete li češće za alkoholom ili osjećate stalnu napetost.
"Lako je previdjeti simptome depresije kada vas posao zavara osjećajem kompetentnosti", kaže Velez. Dodaje da fizički znakovi mogu biti upozorenje da je vrijeme da priznate neprijatna osjećanja.
Važno je i razgovarati s osobom od povjerenja.
"Najbolji način za početak suočavanja s depresijom jeste razgovor s nekim o tome", ističe Hous. Ako simptomi traju, ključno je obratiti se ljekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje, koji može procijeniti stanje i preporučiti terapiju, ljekove ili oboje.
Može pomoći i praćenje toga kako posao utiče na vaše raspoloženje, odnosno da li vam i dalje donosi osjećaj zadovoljstva i postignuća. Ako vam se svakodnevne obaveze čine preteškim, pokušajte da ih podijelite na manje korake.
"Depresija vas često tjera da se izolujete, budete neaktivni i grubi prema sebi. Raditi suprotno, čak i na najmanje moguće načine, zaista može pomoći", kaže Garsija. Depresija je zahtjevno stanje, ali uz podršku i liječenje moguće je držati je pod kontrolom.
