Kraći dani i manje sunčeve svjetlosti kod dijela ljudi izazivaju više od jesenje sjete. Sezonski afektivni poremećaj je vrsta depresije koja se vraća svake godine u isto doba, najčešće krajem jeseni, i traje četiri do pet mjeseci.
Prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH), češći je oblik koji počinje krajem jeseni ili početkom zime i povlači se u proljeće i ljeto. Postoji i rjeđi, ljetnji oblik.
Za ovaj poremećaj nije dovoljno nekoliko tmurnih dana. Dijagnoza se postavlja kada se depresivne epizode javljaju u isto godišnje doba najmanje dvije godine zaredom i kada su u tom periodu češće nego u ostatku godine.
Simptomi
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) kao glavne znakove navodi loše raspoloženje i gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, osjećaj krivice, beznađa ili bezvrijednosti, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom, kao i pojačan umor i duže spavanje nego inače.
Kod zimskog oblika, prema NIMH-u, karakteristični su pretjerano spavanje, prejedanje, posebno žudnja za ugljenim hidratima, što može dovesti do povećanja tjelesne težine, kao i povlačenje od drugih ljudi.
Ako se jave misli o samopovređivanju ili samoubistvu, potrebno je odmah potražiti pomoć ljekara.
Ko je u većem riziku
Žene obolijevaju češće od muškaraca, a poremećaj obično počinje u mlađem odraslom dobu. Češći je kod ljudi koji žive dalje od ekvatora, gdje su zimski dani kraći, kao i kod onih koji već imaju depresiju ili bipolarni poremećaj tipa dva. Ponekad se javlja kod više članova iste porodice.
Uzroci se još istražuju. Smatra se da manje dnevne svjetlosti remeti nivo serotonina, hemijske supstance u mozgu koja utiče na raspoloženje. Kod zimskog oblika organizam može proizvoditi previše melatonina, hormona koji izaziva pospanost. Nedostatak vitamina D mogao bi dodatno pogoršati problem.
Šta pomaže
NHS savjetuje da svakog dana izađete napolje i iskoristite što više dnevne svjetlosti, da redovno vježbate i održavate kontakt s porodicom i prijateljima, bez odustajanja od uobičajenih aktivnosti. Preporučuje se i odlazak na spavanje i ustajanje u isto vrijeme, kao i izbjegavanje pretjeranog konzumiranja alkohola i korišćenja mobilnog telefona pred spavanje.
Kada je riječ o terapijama, NIMH kao standardni pristup za zimski oblik navodi terapiju svjetlom. Osoba svakog jutra sjedi 30 do 45 minuta ispred lampe jačine 10.000 luksa, koja ne propušta ultraljubičasto, odnosno UV zračenje, od jeseni do proljeća. Ljudi s određenim bolestima očiju ili oni koji uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost na svjetlost trebalo bi to da rade pod nadzorom ljekara.
Mogu pomoći i kognitivno-bihevioralna terapija i antidepresivi. Antidepresivima je obično potrebno četiri do osam sedmica da počnu da djeluju. Rezultati istraživanja o vitaminu D su različiti: neka su pokazala korist, dok druga nijesu.
Onima koji su ranije imali sezonsku depresiju može pomoći da liječenje počnu prije početka sezone, ali odluku o tome trebalo bi donijeti u konsultaciji s ljekarom, piše Klix.ba
