Povod za ovaj zločin, kojemu je prethodilo hapšenje i zatvaranje u "Musovači" 350 Bjelopavlića, sve antifašista i rodoljuba, bio dolazak Pavla Đurišića u Kosovi Lug i dogovor sa Jakovom N. Jovovićem o formiranju "jednog najamničkog puka koji bi kalauzio Njemcima, što se moglo ostvariti samo terorom", pa su sa sobom doveli "veći broj jurišlija i četnika". Tom naumu je narod, a naročito omladina, pružio otpor i - eto razloga za hapšenje i kažnjavanje smrću njih 52, na Lazinama, 23. jula 1944.
"U želji da njemačkom okupatoru izađe u susret, Jovović iznenada, sa svojim zlikovcima, blokira Kosovolušku opštinu, koja je u ravnici i gdje im Njemci, u slučaju potrebe, mogu u svakom trenutku priskočiti u pomoć. Jovovićevi i Đurišićevi dželati uskaču noću u mirne kosovoluške domove, otimajući roditeljima iz njihovih skuta njihove još nestasale dječake i djevojčice i divljački skidaju odojčad s materinskih grudi. Sve ih zlikovački trpaju u tjeskobe zloglasne "Musovače" na Lazinama", svjedočenja su o ovom zločinu.
"Oko 350 zatočenika nije moglo ni disati", zapisano je o ovom događaju.
"Musovača" je bila smještena u kući Petka Đurovića, zvanog Muso (pa otuda i njeno ime), na Lazinama, u ataru sela Jastreb. Zatvor je osnovao Jovović za zavođenje terora nad Bjelopavlićima, za zarobljene Crnogorce i porodice boraca NOV, već prema tome kako sam odredi. Građena je od čvrstog materijala, debelih kamenih zidova, a sastojala se od dvije prostorije različite veličine. Hodnik kuće je, u julu 1944. godine, korišćen za smještaj oko 100 djevojaka i mladih nevjesta zbijenih na tom uskom prostoru. Čuvale su je straže u više krugova, a upravnik zatvora je bio Miladin M. Brajović, iz Jelenka, predratni policajac, koji je i sam grubo postupao prema zatvorenicima, pa je sa svojim stražarima odstupio sa Njemcima prema Austriji.
Poznato je da je prije jula iz ovog zatvora pobjeglo 40 zatvorenika, usljed čega su mjere prema zatvorenicima pooštrene do krajnjih granica ljudske izdržljivosti.
