Društvo

Vremeplov: 26. avgust 1919.

Na današnji dan: Kralj Nikola tražio preispitivanje aneksije Crne Gore

Crnogorski kralj Nikola I Petrović obratio se na današnji dan 1919. predsjedavajućem mirovne konferencije u Versaju, francuskom premijeru Žoržu Klemansou, zahtjevom da se ispita slučaj Crne Gore, ističući pri tom da Vrhovni savjet nije priznao aneksiju Crne Gore od strane Srbije.

Na današnji dan: Kralj Nikola tražio preispitivanje aneksije Crne Gore Foto: Wikimedia Commons
Vremeplov Analitike
Vremeplov AnalitikeAutor
Portal Analitika - ArhivaIzvor

Crnogorski suveren je upozoravao da nije riječ o dinastičkom nego o principijelnom pitanju, koje, "čuva bolno stečena prava jedne slabe zemlje i maloga naroda". I ovoga puta ponavio je "usrdno molim Mirovnu konferenciju da učini kraj nepodnošljivom stanju u kojem crnogorska nacija sada živi; da ponovo uspostavi njena suverena prava u skladu sa svečanim obećanjem velikih sila, savezničkih ili pridruženih i time obezbijede njeno pravo na slobodno uređenje kao nezavisne ustavne države".

Kralj Nikola je, između ostalog, zatražio da na konferenciji bude prihvaćen prijedlog crnogorske vlade u egzilu o formiranju komisije koja bi putem ankete ispitala žrtvu i ulogu Crne Gore za vrijeme proteklog rata i nepravde koje je Crna Gora pretrpjela od strane drugih, a posebno saveznika. 

„Uvjeren sam da će ta anketa utvrditi da smo Crna Gora i ja sam izvršili odano i vjerno sve svoje dužnosti prema saveznicima do granice krajnjeg samoodricanja podnoseći najveće žrtve. Molim konferenciju mira da okonča nesnosne prilike u kojima sada živi crnogorski narod, da povrati suverena prava Crne Gore prema svečanim obećanjima savezničkih i udruženih velesila, i osigura joj time pravo slobodnoga opredjeljenja kao države ustavne i nezavisne”, naglasio je kralj Nikola.

Velika četvorka koju su, pored Klemansoa, činili premijer Ujedinjenog Kraljevstva Dejvid Lojd Džordž, predsjednik SAD Vudro Vilson i premijer Italije Vitorio Orlando bili su dominantne političke i diplomatske figure na konferenciji. Odredbe koje su nametnute poraženim zemljama bile su zapravo rezultat njihovih razgovora.

Čuveni američki arhitekta i član delegacije SAD na mirovnoj konferenciji Vitni Voren napisao je studiju „Crna Gora – zločin mirovne konferencije“ (Montenegro the crime of the peace conference)koja tretira odnos saveznika prema Crnoj Gori na Versajskoj mirovnoj konferenciji. Prvo američko izdanje publikovao je njujorški izdavač Brentano's 1922.

Voren je knjigu napisao u pokušaj da američkoj javnosti skrene pozornost na nepravdu napravljenu Crnogorcima njihovim nasilnim pripojenjem Kraljevini SHS.

Ove stranice su napisane sa jednim ciljem - da se čuje glas za Crnu Goru, da se osujete namjere njenih neprijatelja kojima ćutanje i zaborav najbolje služe. Amerika je obavezna da učestvuje u obezbjeđenju pravde. Jedino tako ona može da se iskupi za saučesništvo u velikoj nepravdi koja je učinjena i koja se neprekidno čini njenoj saveznici u svjetskom ratu... Ako se dopusti da takva tiranija i prevara koje su zbrisale Crnu Goru sa geografske karte prođu, jedan Veći rat je neizbježan. Amerika će se ponovo uključiti... Svojim proširenjem na čitavu Jugoslaviju, spletkarska ambicijasrbijanskogdvora umnožila je teškoće održavanja mira na Balkanu, a time i u čitavom svijetu“.

Portal Analitika