Ruzveltov govor od prije tačno 80 godina je, pored ostalog, zauvijek definisao pravac vođenja američke spoljnje politike.
Četiri slobode koje je Ruyvelt predstavio kao važne u ovom govoru su uvjerenja da svako ljudsko biće bilo gdje u svijetu treba da ima da ima prava na:
Slobodu izražavanja;
Slobodu religije;
Slobodu od siromaštva;
Slobodu od straha.
Prve dvije slobode odražavaju one koje su utvrđene Prvim amandmanom Ustava SAD, dok su druge dvije – garant prava ekonomske sigurnosti i internacionalistička vizija spoljne politike – osnova moderne američke liberalne doktrine.
Ruzvelt je održao govor 11 mjeseci prije iznenadnog japanskog napada na američke snage u Pearl Harboru na Havajima zbog kojeg su SAD objavile rat Japanu, 8. decembra 1941. Govor se uglavnom odnosio na nacionalnu sigurnost SAD i prijetnje drugim demokratijama iz svjetskog rata koji se vodio širom kontinenata na istočnoj hemisferi. U govoru je prekinuo dugogodišnju tradiciju američkog neintervencionizma. Predstavio je američku ulogu u pomaganju saveznicima koji su već bili uključeni u ratovanje.
U tom kontekstu, on je sumirao vrijednosti demokratije iza bipartijskog konsenzusa o međunarodnoj uključenosti koja je postojala u to vrijeme. U drugoj polovini govora navedene su prednosti demokratije, koje uključuju ekonomske mogućnosti, zapošljavanje, socijalnu sigurnost i obećanje adekvatne zdravstvene zaštite.
Koncept četiri slobode takođe je uticao na Povelju Ujedinjenih nacija, koja je usvojena 26. juna 1945.godine. Zatim je preuzeta i stavljena u opis Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja je usvojena 10. decembra 1948. godine u Ujedinjenim nacijama.
