Predlog je formalno podnijet Crnogorskoj narodnoj skupštini, a ona ga je proslijedila knjazu, što je Nikola prihvatio i proklamacijom obavijestio narod.
Pripremajući se za ovu odluku, Nikola I je nešto ranije te godine objasnio da proglašenje Crne Gore za kraljevinu prirodno proističe iz njene vjekovne slobode i slavne prošlosti, kao i da je to pravedna naknada za sve žrtve koje je podnijela Crna Gora kao pouzdan čuvar evropske prosvijećenosti na Balkanu.
Za istorijske temelje crnogorske kraljevine, kralj Nikola rekao je da su duboki i da sežu do vremena zetskih kraljeva Vojislava, Mihaila i Bodina.
Po evropskom ceremonijalu i uz saglasnost velikih sila, na Cetinju je knjaz Nikola preimenovan u nasljednog kralja s titulom „Njegovo visočanstvo kralj crnogorski Nikola I“, a Crna Gora u nasljednu kraljevinu.
Svečanosti su prisustvovali zvanični predstavnici 50 zemalja, izaslanici evropskih dvorova, diplomate, kulturni i javni radnici, novinari.
