Pravo glasa na referendumu imalo je 484.718 birača, a na birališta je izašlo 86,5 % ili 419.240 građana.
Za obnovu državnosti Crne Gore glasalo je 230.661 birača ili 55,5%, a za zajedničku državu 185.002 birača ili 44,5%.
Zaključak svih domaćih i međunarodnih faktora koji su nadgledali kampanju i referendumski dan je bio jedinstven – sve je proteklo demokratski i u skladu sa međunarodnom praksom i pravilima.
Održavanju referenduma prethodili su pregovori predstavnika blokova za nezavisnost i zajedničku državu kojima je preko slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka posredovala Evropska unija.
U višemjesečnim pregovorima najviše sporenja bilo je oko većine koja je potrebna da bi referendum uspio.
Skupština Crne Gore usvojila je 1. marta Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku EU. Za uspjeh referenduma u Crnoj Gori, mimo demokratske prakse u svijetu, a po preporukama upravo svijeta, bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača.
Referendumsko pitanje glasilo je:
„Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?“
Ponuđeni odgovori su bili DA i NE.
Odgovor DA je propagirao „Blok za nezavisnu Crnu Goru“ s liderom Milom Đukanovićem.
Odgovor NE je propagirao „Blok za očuvanje Državne Zajednice Srbije i Crne Gore“ s liderom Predragom Bulatovićem.
Regularnost referendumskoga procesa je budno motrila Evropska unija. Delegacija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope od 15 članova pratila je referendum u Crnoj Gori.
Skupština Crne Gore je na sjednici 2. marta, na osnovu predloga predsjednika Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Uz prisustvo EU, dogovorena su, da bi referendum bio legitiman, sljedeća pravila:
a) izlaznost mora biti veća od 50% upisanih birača;
b) odluku o nezavisnosti DA moralo je da podrži više od 55% izašlih birača.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije izabran je Slovak František Lipka. Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.
Referendum je nadgledalo više od 3.400 posmatrača, od kojih 2.270 domaćih i oko 630 stranih. Izjašnjavanje građana pratilo je i više od 630 domaćih i novinara iz regiona.
