Djevojčice sa klikerima

MORAŠ DA ZNAŠ: NAUČNICE (III dio)

NAUKA je ženskog roda. A, koliko NAUČNICA bismo mogli da nabrojimo? Marija Kiri, paa, ovaj, Mileva Ajnštajn - u stvari, nije - je li? Zar ona nije Ajnštanova žena..., ondaa, ček, hmm…

MORAŠ DA ZNAŠ: NAUČNICE (III dio) Foto: Kreativna radionica Košnica
Djevojčice sa klikerimaIzvor

Upoznajte Djevojčice sa klikerima. To su žene koje mijenjaju Svijet.

Predstavljamo 9 za koje #moraš_da_znaš! Danas upoznaj Lizu Majtner, Irenu Kiri i Barbaru Meklintok.

U Austriji s kraja XIX vijeka ženama bio ZABRANJEN upis na univerzitete. Ma, važi, rekla je, sačekala da se zakon promijeni i doktorirala na Bečkom univerzitetu. Liza Majnter (Lise/Elise Meitner, 1878-1968).
Prčkala je po atomima uranijuma pogođenim neutronima i obračunala energiju koja se oslobađa u reakciji. Fenomen nazvala nuklearna fisija. Saradnik i partner u istraživanju dobio je Nobelovu nagradu. Ona nije.
Uprkos ne samo diskriminaciji žena, već i diskriminacij Jevreja, Liza se do duboke starosti bavila naukom sa istim žarom.
Budi i ti bakica sa misijom. Prije toga djevojčica sa klikerima.

Mama i tata su joj dobili Nobelovu nagradu. Mama, sama, još jednom. Pa je i ona rasla u laboratoriji, igrajući se s alfa česticama izračenim iz polonijuma. Irena Žolio Kiri (Irène Joliot-Curie 1897-1956)
Udala se za simpatičnog lika kojem je nauka takođe bila strast. I dok su drugi parovi šetali parkom držeći se za ruke, naša Irena i njen Frederik izučavali su u laboratoriji nuklearnu fiziku i vještačku radioaktivnost. Dejstvo neutrona na teška jezgra. Tako neke stvarčice. Dobili su i oni Nobelovu nagradu!
Bila je profesorka na fakultetu. Članica Svjetskog mirovnog vijeća. Borkinja za prava žena. Oficirka Legije časti.
U životu treba birati ljude koji dijele tvoju strast.

Otac joj je bio ljekar, pa je ona, nekako prirodno, studirala biologiju. Botaniku, preciznije. Ono što je nju fasciniralo drugim ljudima često ni za cio život ne prođe kroz glavu, ma ni kao letimična misao: genetika ćelija kukuruza. Barbara Meklintok (Barbara McClintock 1902-1992)
Posmatrala je promjenu boja zrna kroz generacije kukuruza. Neki bi i danas rekli: ao, dokone li žene.#pfff Zaključila je da se #geni kreću unutar i između hromozoma. Pričamo o ranim 30-tim prošlog vijeka!
Hjtela je da predaje na Kornel univerzitetu, tražili su profesora. Rekli su joj - a, ne, ne, ŽENSKI profesor. #pfff#pfff Pa je otišla na drugi, nije dala da je spriječe da radi što misli da treba.
I nisu je uzimali za ozbiljno. Iz prostog razloga što ih je šišala, zagledana mnoogo unaprijed. Pa je prestala da objavljuje rezultate svojih radova. Prestala je i da predaje. Ali nije prestala da istražuje.
I prođe tako tridesetak godina. I onda su neki novi naučnici na polju genetike počeli da dobijaju iste rezultate kao ona nekad. Pa su je se sjetili. I dodijelili joj Nobelovu nagradu.
Nikada, nikada ne treba odustati od svojih snova. Ko će ih ostvariti, ako ne ti?
 
 



Portal Analitika