Panel diskusija “Internet – utočište cyberbullista ili sredstvo za borbu protiv online nasilja” održana je danas u CKZ Ribnica u Podgorici. Događaj je upriličen u okviru projekta “Osnažene djevojke za bolji svijet – bolji svijet za djevojke”, koji, uz pokroviteljstvo UNDP, realizuju Portal Analitika i NVO “Dobar život”.
Panel je pozdravnim obraćanjem otvorila stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Danijela Gašparikova.
Na nasilje poziva i govor političkih elita
Tokom diskusije, advokat Nikola Martinović kazao je kako na nasilje poziva i govor političkih elita.
“Pogledajte kakve su nam političke elite i kakav je njihov govor. Vidjećete da taj govor, i tonom i gestikulacijom i mimikrijom, a naročito verbalnom ekspresijom, poziva na nasilje. Pogledajte Hitlerove govore – ako ih čitate imate jedan doživljaj, ali ukoliko ga vidite i čujete ton onda imate sasvim drugi doživljaj. To je ono što u Crnoj Gori elite još nijesu shvatile. Kada je internet, kao nova tehnologija, u pitanju - Crnogorci još ne shvataju da je on sredstvo koje daje slobodu, koje pruža mogućnost kreacije, ali i sredstvo koje vam daje mogućnost da nekoga drugog povrijedite”, istakao je Martinović.
Pet ili šest žena bile su žrtve takve vrste nasilja. Nasilje može biti ucjena ili uznemiravanje a može biti iobična uvreda na društvenim mrežama, čega je najviše. To je eskaliralo nakon prethodih izbora, kazao je Višnjić
On je ocijenio i kako onog momenta kada dođe do pokretanja postupka pred nadležnim institucijama – već postoji poremećaj u društvu.
“Što je društvo sinhronizovanije ili demokratskije i otvorenije, manje je takvih postupaka. Cilj svakog zakona nije da imate proceduru i aktivaciju suda ili policije, već da se, to što bi radio sud, prevencijom i edukacijom ‘prenese’ na običnog čovjeka. Crnogorsko društvo, a prevashodno crnogorske elite, umjesto da vode društvo naprijed, ka civilizaciji i demokratizaciji, vode se ka taborima, segregaciji i neprihvatanju drugačijeg mišljenja na adekvatan način”, naglasio je on.
Na panelu je govorila i građanska aktivistkinja Maja Miličković, koja je istakla kako joj je prijećeno smrću zbog prošlonedjeljnog performansa ispred hrama u Podgorici.
“Zbog tog performansa, naišle smo na osudu pojedinih feminističkih organizacija. Jer, to je već neki standard – imamo nevladine organizacije koje obavljaju svoj posao korektno, a imamo i one koje – kad su ‘naši’ reagujemo, kad su ‘njihovi’ ćutimo. Tokom tog performansa, koji je bio miran i protiv mržnje, doživjele smo napad, linč, policija je morala fizički da nas sačuva i odvoji od nasilnika. Da li znate da do sada nemam informaciju da li je ijedan nasilnik procesuiran, da li je ijedan nasilnik priveden makar na informativni razgovor. I kakva je poruka poslata društvu? Da se na žene može nasrtati – zaključila je Miličković.
Generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, etnološkinja i antropološkinja Milica Nikolić smatra da postoji nerazumijevanje samog pojma nasilja.
“Upravo to nas uvodi i u internet nasilje i u poziciju u kojoj se nalazi crnogorsko društvo, koje prije svega moramo okarakterisati kao patrijarhalno, u kojem je mizoginija uobičajen način percipiranja stvarnosti. Zato mi sve ono što je nasilje u verbalnom smislu i ne prepoznajemo kao nasilje. Za nas, globalno, kao društvo, nasilje sa ženama i dalje podrazumijeva samo fizički kontekst. Tako je svakodnevica postala upravo i to što je verbalno nasilje prešlo na internet platforme, pogotovo na društvene mreže, i danas smo u situaciji da je taj kompleks jako teško tretirati, da ga je jako teško postaviti u neku politiku”, kazala je ona.
Profit iznad javnog interesa
Komunikolog Miodrag Strugar istakao je kako se odgovor na online nasilje nad ženama tiče svih društvenih sfera, ali da primarno kreće od porodice. On smatra i da se u medijima ne vodi prava polemika o tome.
„Profit je iznad javnog interesa, čitaoci na portalima najviše čitaju komentare, to povećava klikove, to je jednostavna matematika. Internet je zamišljen kao polje sučeljavanja mišljenja a taj prostor je zloupotrijebljen. Ono što je veliki izazov u Crnoj Gori je da se prepozna šta je to nasilje, razgovarajući sa ljudima vidim da ljudi ne prepoznaju elemente ni u online ni u realnom nasilju“, ocjenjuje Strugar.
Novinar Borislav Višnjić podsjetio je da jedno od istraživanja govori kako 80 odsto žena smatra da postoji online nasilje i da se dešava na dnevnoj osnovi.
„Pet ili šest žena bile su žrtve takve vrste nasilja. Nasilje može biti ucjena ili uznemiravanje a može biti iobična uvreda na društvenim mrežama, čega je najviše. To je eskaliralo nakon prethodih izbora“, istakao je Višnjić, dodajući da i u crnogorskom parlamentu i dalje postoje poslanici koji ne razumiju da žene treba da budu uključene u sve sfere društva.
