Društvo

SKANDAL: Ne zna se koji kandidati za sudije su varali na testu

Mitrić: Ne smiju biti sudije oni koji na ovakav način dolaze do funkcije

,,Jako je loše kada student prepisuje, a kada vara neko ko radi u pravosuđu, to je već - katastrofa! Sudijska funkcija mora biti svetac među svim profesijama, a posebno u pravnoj. Ne možemo vjerovati da će pravično, po zakonu, suditi onaj koji na ovakav način dođe do funkcije”, ističe za Portal Analitika profesor i bivši predsjednik Ustavnog suda, dr Blagota Mitrić.

Mitrić: Ne smiju biti sudije oni koji na ovakav način dolaze do funkcije Foto: Ilustracija: shutterstock.com
Ivona Drobnjak
Ivona DrobnjakAutor
Izvor

Ne zna se ko je varao na testu: Sudski savjet poništio je prije nekoliko dana pisano testiranje kandidata za sudije, jer je troje njih varalo na testu iz oblasti građanske materije.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer navodi za naš portal da ne znaju imena prepisivača, jer je sve rađeno anonimno, pod šifrom.

,,Oni nose broj sa sobom, a onda nakon testiranja, dolaze na intervju i daju broj na osnovu kog dobijaju rezultate. Radi se na utvrđivanju identiteta kandidata koji su prepisivali, ali to nije u nadležnosti Sudskog savjeta”, navodi Simović Zvicer.

Ona je poručila da oni ne treba da budu i dalje dio pravosudnog sistema, a da je još veća sramota zbog činjenice da ti ljudi već rade u pravosuđu, tj. kao saradnici u sudovima.

Ipak, novo testiranje je zakazano za - 8. i 9. jun.

Profesor dr Blagota Mitrić kaže da je činjenica da su kandidati za izbor sudija napravili težak pravni prestup, a da za to nije predviđena nikakva pravna sankcija u opštim aktima sudskog savjeta, potpuno neprihvatljiva.

„Mislim da je varka da, ukoliko je test rađen anonimno, da će ispit biti održan potpuno objektivno. Test je baš trebao da bude javan iz razloga objektivnosti, da bi se vidjelo kakav su uspjeh imali na fakultetu, koja im je bila prosječna ocjena, jesu li imali sličnih prestupa i tokom studija“, objašnjava Mitrić.

Sve zavisi od Tužilaštva: Kakve će reakcije uslijediti povodom ovog skandala zavisi od zvaničnog stava Tužilaštva, navela je Simović Zvicer.

,,Čekamo njihovu odluku. Ukoliko pokrenu neki postupak, možemo da preduzmemo druge mjere koje bi se ticale njihovog radno-pravnog statusa”, ističe ona.

Navodno, prema ocjeni tužioca, u postupku troje kandidata za sudije nema elemenata krivičnog djela. Profesor Mitrić kaže da treba preduzeti sve potrebne mjere, kako bi se otkrilo ko je prepisivao, a onda te ljude valja - adekvatno kazniti.

„Nezamisliva je mogućnost da neko od tih kandidata, koji su „krali“ mogu ponovljenim testiranjem da prođu i postanu sudije. A posebno, jer oni već rade u sudu - kao saradnici sudija. Na osnovu mog višedecenijskog iskustva na univerzitetu, pretpostavljam da ti koji su takvo nešto napravili, slično su radili i kao studenti“, navodi on.

Nije prvi put da kandidati za sudije varaju: Ono što je poražavajuće jeste da ovo nije prvi put da se ovako nešto događa.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ističu da se slična situacija već dogodila 2014. godine, kada su ,,pojedini kandidati varali na testu za sudije - uz pomoć tehničkih pomagala – takozvanih bubica“. Tada Savjet nije utvrđivao ko je varao na ispitu, jer su testovi bili potpisani šiframa i odlučeno je da se polaganje ponovi.

Advokat Siniša Gazivoda navodi za naš portal da se, pored lične odgovornosti, postavlja pitanje i odgovornosti sistema u kojem su oni profesionalno stasavali i oblikovani.

,,I obrazovni sistem ima ovdje svoju odgovornost, a svjedoci smo toga da su u javnosti bili ozbiljni navodi upravo o neakademskoj i nezakonitoj praksi plagiranja na Pravnom fakultetu koji su i ovi kandidati završili. Zato ovu situaciju detaljno treba analizirati sa svakog aspekta, a javni je interes utvrđivanje, pa nakon toga i otklanjanje sistemskih problema koji su je uzrokovali. Naravno, ti problemi nijesu nastali preko noći, pa se tako ne mogu ni otkloniti, već zahtijevaju značajne promjene i angažman mnogih aktera u društvu”, navodi advokat.

Testiranje je obavljeno u prostorijama Ekonomskog fakulteta, jer oni imaju računarsku salu sa potrebnim uslovima za tu vrstu testiranja. Internet je bio isključen u sali, međutim, kandidati su nekako pristupili sajtu Vrhovnog suda, gdje su se presude nalazile.

Kako kažnjavati: Gazivoda pojašnjava da sa testiranja može biti udaljen kandidat koji se služi nedozvoljenim sredstvima, ali nema propisane mogućnosti poništavanja pojedinačnog testa ukoliko se naknadno utvrdi da su korišćena nedozvoljena sredstva.

,,S aspekta postojećih pravila bilo bi sporno i da su ovi testovi ocijenjeni sa nula bodova, što je očito i rukovodilo Savjet da poništi prethodno testiranje. Takođe, ni samo poništavanje testiranja nije propisano kao mogućnost, ali je u ovom kontekstu Savjet očigledno bio prinuđen da to uradi kako bi spriječio da sporni kandidati budu izabrani za sudije. Ipak, ovo nije prvi put da javnost saznaje za slične zabrinjavajuće primjere, te ostaje da vidimo kako će se situacija dalje odvijati i na koji način će je Sudski savjet rješavati, kao i da li će ih ovo motivisati da sistemski pristupe i preveniranju sličnih slučajeva”, zaključuje Gazivoda.

Svakako, ovo je problem kojem treba ozbiljno pristupiti, jer kako vjerovati da će pravedno suditi onaj ko postaje sudija - varanjem? A, ako ne vjerujemo sudijama, koji trebaju da donose presude, kome onda vjerovati u čitavom društvu i sistemu?

Portal Analitika