„Svaku tehnologiju koju je čovjek kreirao, na njemu je da odluči kako će je koristiti. Isto vrijedi i za vještačku inteligenciju“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika jedan od osnivača startup kompanije Uhura solutions Mladen Marković, komentarišući inicijative da se razvoj ove tehnologije uspori ili čak zaustavi na određeno vrijeme.
„Kako će se vještačka inteligencija ponašati zavisi od čovjeka. Nažalost, čovjekova priroda nije dobronamjerna i svako društvo treba da odredi zakonski okvir koji će urediti kako će se ova tehnologija koristiti. Da li treba istovoremno ograničiti razvoj vještačke inteligencije? Mislim da ne“, smatra Marković.
Opasnost samo od neadekvatnog oslanjanja na AI
Sagovornik Analitike objašnjava da je sve u vezi vještačke inteligencije vezano za podatke kojima je 'učimo' i na algoritme koje koristi za njihovo razumijevanje kako bi prepoznala buduće situacije koje su slične ili istovjetne.
„Svi modeli vještačke inteligencije samo su alati bazirani na algoritmu i podacima. S oba ova segmenta upravlja čovjek i na njemu je da odredi kako će se koristiti. I algoritmi i podaci mogu imati ograničenja i nijesu savršeni te vještačka inteligencija može generisati odgovore koji nijesu tačni ili su neprecizni“, smatra Marković.
Upozorava na opasnost da se ljudi na neadekvatan način oslanjaju na vještačku inteligenciju ili da je upotrijebe na nemoralan ili opasan način.
„Vještačka inteligencija nema emocije, moralne vrijednosti ili intuitivno razumijevanje ljudske interakcije kao što to imaju ljudi. Stoga, oslanjanje isključivo na vještačku inteligenciju može dovesti do nedostatka ljudske kreativnosti, razumijevanja konteksta te dubljeg i detaljnijeg uvida u problem“, naglašava Marković.
Zbog navedenih razloga, sagovornik Analitike ističe kako je veoma važno da ljudi koriste vještačku inteligenciju samo kao alat koji pomaže u rješavanju dnevnih obaveza i da su u svakom trenutku svjesni njenih limita.
„Kako će se dalje razvijati vještačka inteligencija teško je procijeniti ali je sigurno da će umnogome uticati na kreiranje sadržaja, obradu podataka i usko specijalizovane poslove. Takođe, zanimanja koji podrazumijevaju rad u opasnim okruženjima, poput rudara ili deminera, vidjeće veliku primjenu korišćenja mašina i vještačke inteligencije“, kaže Marković.
ChatGPT korisna pomoć pri analizi dokumenata
Osvrnuvši se i na do sada najpoznatiji primjer vještačke inteligencije – ChatGPT, naš sagovornik je ocijenio da je ovaj softver popularnost duguje sposobnosti da generiše jezičke odgovore na razne upite tako da zvuče prirodno kao da ih je dao čovjek.
„Bez obzira na brojnost i raznolikost pitanja koja mu se postavljaju, ChatGPT pruža odgovore. Ovo otvara mogućnost korisnicima da dobiju savjete, zamisle scenarije i obave razgovore s ChatGPT-om. Takođe, posjeduje sposobnost analize dokumenata. Sve ovo zajedno je dovelo do ogromnog broja korisnika“, objašnjava Marković.
Govoreći o mogućnostima koje ChatGPT pruža ljudima koji nijesu u IT sektoru, naš sagovornik navodi da se već uveliko upotrebljava u rješavanju osnovnih zadataka kao što je pribavljanje informacija.
„Veliki broj ljudi upoznat je sa mogućnostima ChatGPT-ija samom činjenicom da već sada ima milione korisnika. Značajnu pomoć može pružiti u rješavanju osnovnih problema kao što je dostavljanje poznatih informacija, ali do kojih treba raditi istraživanje. Ili, na primjer, za pripremu seminarskih radova ili domaćih zadataka“, ističe Marković.
Čovjek može izgubiti povjerenje u ono što vidi i čuje na mreži
Na pomen vještačke inteligencije mnogi laici prvo se sjete popularnih apokaliptičnih filmova poput „Terminatora“ ili „I, robot“. Našeg sagovornika upitali smo smatra li da scenariji iz ovih filmova mogu postati neka vrsta naše zbilje.
„Ne mislim da postoji opasnost od vještačke inteligencije jer ona nije ni približno moćna da se može tako ponašati. Za scenarije koje ste pomenuli potrebno je kreirati ogroman broj autonomnih mašina i predati im upravljanje nad svim ključnim segmentima društva od vojske, preko policije do zdravstva. Tako nešto nije moguće“, smatra Marković.
Ono što, kako kaže, jeste moguće je da vještačka inteligencija svojom sposobnošću kreiranja sadržaja 'zatrpa' internet.
„Ovo bi dovelo do toga da čovjek izgubi povjerenje u ono što vidi i čuje na mreži jer zna da sadržaj nije originalan“, upozorava Marković.
Za kraj, zanimalo nas je i što pokazuju istraživanja - da li je moguće stvoriti program vještačke inteligencije koji ne bi bilo moguće razlikovati od ljudske i ako je jeste, kad bi se to moglo desiti.
„Kada dođemo do tačke da značajan broj ljudi koje ostatak zajednice prepoznaje kao poznavaoce umjetnosti ne može da pravi razliku između umjetničkog sadržaja kreiranog od strane čovjeka i onog putem mašinskogučenja, tada možemo reći da su kompjuterski programi postali kreativni“, zaključuje Marković uz poruku da će do tada proći još dosta vremena.
