Koje su inovacije na pozorišnoj sceni i u umjetničkoj produkciji nastale nakon pojave pandemije?
Kontekst pandemije uticao je na umjetničku produkciju najviše u dijelu kolektivne umjetnosti. Promjena koja se desila je projekat digitalne transformacije umjetničke produkcije. Distribucija se vrši putem interneta, što otvara mogućnosti stvaralaštva i autorstva unutar prostora digitalne stvarnosti. Umjetnici i producenti su istraživački ušli u polje digitalne transformacije, gdje smo imali izuzetne primjere festivala na onlajn platformama, što je izazvalo veću pažnju publike. Kada je riječ o Crnoj Gori, digitalizacijase nije desila, jer nije bilo vremena, niti je kontekst politike takav da bi mogao da stimuliše ili promoviše digitalnu transformaciju, za koju su potrebni resursi i kvalitet. Sad me brine publika, koja je zaboravila da postoji repertoar.
Koliko je značajna uloga medija za razvoj kulture?
Kultura je uvijek u sjenci ostalih programa i redakcija, u nedostatku profilisane politike i resursa. Problem je odsustvo umjetničke kritike, odnosno pristupa stvaralaštvu koji bi proširio tematski krug. Pristup kulturi unutar medija u Crnoj Gori je klasičan. Publici se ne nude inovativne, atraktivnije forme. Istakao bih razliku između tradicionalnih i novih medija, gdje su društvene mreže sve značajniji faktor u javnom informisanju. „Prostor za kulturu“ danas je u medijskoj ekspanziji, što dovodi do problema selekcije i distribucije sadržaja. Mišljenja sam da smo hiperinformisani i da određene sadržaje ne konzumiramo do kraja.
Monografiju „Svijet umjetničkih profesija – drama i pozorište“ namijenili ste mladima koji svoju budućnost vide u pozorišnim zanimanjima. Koliko su hrabri da zakorače u ,,svijet teatra”?
Monografija je primarno nastala sa idejom da otvori dijalog sa mladim ljudima i pomogne im u rješavanju dilema unutar različitih mogućnosti svijeta umjetnosti. Nesporno je da su mladi hrabri, ali ostaje dilema koliko vide sebe u umjetnosti.
Hrabrost je osujećena strahovima i neizvjesnostima, jer kulturna i umjetnička produkcija u Crnoj Gori nije prioritetna djelatnost, koja pruža određeni kvalitet razvoja profesionalne karijere.
Kako biste, kao bivši ministar kulture, ocijenili spajanje četiri resora u jedno ministarstvo?
Četvororesorno ministarstvo je dokaz koliko određene javne politike u slučaju kulture, ali i prosvjete, nauke i sporta, nijesu više prioritetna djelatnost unutar vlade kao sistema izvršne vlasti. Vraćamo se uprošlo vrijeme, gdje je primjer kulturne politike zapravo njeno odsustvo. Kulturni sistem u kontekstu određene izvršne vlasti društva je danas vrlo kompleksan sistem, koji nam neće donijeti ništa dobro. Moramo zanemarititradicionalni obrazac kulture, jer je ona dinamičan i višeslojno važan segment društva.
Da li je u Crnoj Gori ugrožen koncept multikulturalizma?
Multikulturalnost u kontekstu trenutne politike ima dominaciju jednog etniciteta i tendenciju da se svi usmjeravaju ka etnizaciji Crne Gore, što je veoma opasno.
Crnogorska kultura je širi pojam, koji bi trebalo da integriše i druge kulture. Danas je suštinski izazov prožimanje kultura i tradicija i realizovanje projekata van nacionalnih okvira. Globalna kriza multikulturalizma u regionu i Evropi je dobrodošla onima koji ruše koncept građanske Crne Gore.
Koliki uticaj na kvalitet stvaralaštva ima nedostatak finansijskih sredstava?
Umjetnost, kultura, valorizacija i zaštita kulturnih dobara košta, ali ne predstavlja trošak, već investiciju. Sistem finansiranja kulture je zapravo širenje mogućnosti, posebno za male države i kulture, poput naše. Ukoliko javno finansiranje kao najvažnija politička odluka izostane, onda za posljedicu imamo anahronu kulturu, bez modernosti i inovacija.
Vlada Crne Gore još uvijek nije usvojila budžet za tekuću godinu. Kako realizujete planirane projekte?
Odsustvo budžeta znači nedostatak strategije i realizacije. Najveći problem je integracija različitih ministarstava, gdje institucije kulture na nacionalnom nivou više nijesu samostalne potrošačke jedinice budžeta, što je korak unazad. Kultura je danas u potpuno nejasnoj poziciji razvoja, programa i budžeta, jer nemamo relevantne informacije koje ukazuju na bilo kakav razvoj događaja.
Javno ste dali podršku FCJK u trenutku kada je izostala finansijska podrška od strane resornog ministrarstva i doveden u pitanje opstanak ove institucije…
Fakultet za crnogorki jezik i književnost je primjer institucije koja je svojom djelatnošću dala značajan doprinos montenegristici i promociji crnogorskog jezika i kulture.
Grubim odnosom Vlade Crne Gore, resornog ministarstva i javnog diskursa prema FCJK, dokazujemo da nemamo kulturu multikulturalizma. Bizarni napadi na ovu samostalnu instituciju i njene stvaraoce dovode u pitanje crnogorski kulturni identitet i osporavaju crnogorsku kulturnu baštinu, koja se prisvaja, revidira i njome se manipuliše.
