Scena

Kvalitet - nit koja spaja austrijsku i crnogorsku likovnu scenu

Izvor

Izložba radova, čiji su autori 15 slikara, prvo je u nizu predstavljanja koje zajednički organizuju Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore i Ambasada Austrije u Podgorici.

Zahvaljujući neumornom ambasadoru, ali, prije svega, kulturnom aktivisti Martinu Pameru, podgorička likovna publika će do sredine juna u Umjetničkom paviljonu moći da pogleda dio Ajhlerove kolecije, koji je za ovu priliku odabrao prof. Volfgang J. Bandion. On je takođe najavio da će uskoro organizovati još jednu sličnu kolektivnu izložbu.

O austrijskoj likovnoj sceni, tačnije prezentovanim djelima koja su nastala od početka 60-ih godina do danas, očigledni brojni uticaji - sa svih strana, svih likovnih pravaca. Kuratora Bandiona je objasnio što je bio centralni motiv i način na koji su djela odabirana za ovu izložbu.

- Mogu reći da je centralna nit koja se provlači kroz ovu izložbu – kvalitet. Pored toga, sakupljali smo djela koja, na neki način, treba da dotaknu gledaoca. Mada, činjenica je, to možemo reći, da doživljaja umjetnosti ima koliko ima ljudi. Ali, ovdje smo željeli da posebno obratimo pažnju na taj aspekt kvaliteta. Tada, jednostavno, čovjek osjeća da želi da uspostavi neku vrstu veze sa umjetničkim djelom.

Na pitanje da li tu istu nit vidi i kod savremenih crnogorskih umjetnika, Badion odgovara:

- U umjetnosti, cijeli svijet je, na neki način, povezan i uvijek se može napraviti paralela između pojedinih zemalja i njihovih umjetničkih scena. U tom i takvom svijetu, rekao bih da Crna Gora nije izolovana, da nije ostrvo. Zato se i mogu primijetiti sličnosti u razmišljanjima između umjetnika iz obije zemlje – zaključuje on.

28austrijskiI u tom savremenom svijetu, umjetnost i mecene su, i dalje, neraskidivo povezani. Tako vlasnik slika prezentovanih na izložbi, Tomas Ajhler, istovremeno rukovodi sopstvenom kozmetičkom kućom i sakuplja za njega značajna umjetnička djela.

- Još od djetinjstva je kolekcionarstvo ostavilo snažan pečat na mojoj ličnosti. No, i danas pokušavam tome da priđem kao hobiju, nečemu što može da donese zadovoljstvo, a ne načinu života – kaže Ajhler za Portal Analitika.

Za nepuna tri dana, koliko je boravio u Crnoj Gori, kaže da su bili „veoma intenzivni“ u putovanju, posjetama, uživanju u onom što naša zemlja ima da ponudi u svakom pobledu.

- Imao sam prilike i da upoznam puno crnogorskih umjetnika. Moram priznati da su mi se njihovi radovi veoma dopali. Posebno mi se dopalo ono što mislim da je za Crnu Goru karakteristično, a to je da toliko različitih etničkih grupa toliko dugo živi i stvara zajedno na jednom prostoru. To me je, na neki način, fasciniralo – potcrtava Ajhler i izražava nadu da će se u njegovoj kolekciji uskoro naći i rad nekog crnogorskog likovnog stvaraoca.

28austrijski1

Podsjećamo, do sredine juna u Umjetničkom paviljonu možete vidjeti radove Maksa Vajlera, Hansa Štaudahlera, Alfreda Hrdličke, Jozefa Mikla, Osvalda Oberhubera, Adolfa Fronera, Jirgena Mesensea, Hanesa Šojhera, Linde Vaber, Karla Koraba, Herviga Censa, Petera Prajnsbergera (nedavno je samostalno izlagao u prostoru Austrijske ambasade), Ernsta Skričke, Jozefa Bramera i Štefana Hilge.

Portal Analitika