Podsjetimo, važeći zakonski akti obavezuju učesnike izborne trke na kvotu od 30 odsto žena na izbornim listama, a iz tog razloga uoči ovih izbora su tri liste vraćane na doradu.
Slučaj liste “Mi možemo” nezabilježen do sada
No, za razliku od svih dosadašnjih izbora, uoči ovih postoji jedinstven primjer. U pitanju je lista “Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru”, na čijoj izbornoj listi 45 od 77 mjesta pripada ženama. Izraženo u procentima – 58,5 odsto su žene.
Osim što je riječ i o jedinoj listi koja ima nositeljku, žene su dominantne i u njenom vrhu. Naime, kada se u obzir uzme 10 najviših mjesta na listi – sedam pripada kandidatkinjama za poslanice, pri čemu su na tri prva mjesta žene.
Pomenuta lista tako u potpunosti prednjači na ovogodišnjim izborima kada je u pitanju zastupljenost žena.
Slijede BS, HGI, “Zajedno”, PZP, Evropa sad…
Kada je riječ o procentualnoj zastupljenosti žena na izbornim listama, slijede Hrvatska građanska inicijativa (40,9 odsto), Bošnjačka stranka (40,7), koalicija “Zajedno” (39,5), pa Pokret za promjene (35,8).
Na listi Evrope sad i njenih partnera je 34,6 odsto kandidatkinja, kod Albanske alijanse ih je 32,8, a kod Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije i koalicije “Za budućnost Crne Gore” 32,1.
Ženama pripada 31,5 procenata mjesta na listi Preokreta, 30,9 odsto na listama koalicije “Hrabro se broji” i “Pravda za sve”, kod Albanskog foruma ih je 30 odsto, a kod Narodne koalicije 29,6.
Žene dominiraju u vrhu lista “Mi možemo” i HGI
Zanimljivo je i koliko je žena među prvih 10 kandidatkinja i kandidata na svakoj od lista.
Prednjače “Mi možemo” i Hrvatska građanska inicijativa sa po sedam kandidatkinja u vrhu. Od 10 čelnih mjesta na listama Socijalističke narodne partije i Pokreta za promjene, četiri pripadaju ženama.
Slijede Narodna koalicija i Preokret sa po tri kandidatkinje, dok su u vrhu svih ostalih lista po dvije žene.
U Evropi ima i boljih i gorih primjera
Kada se u obzir uzmu nedavni izbori u državama Evrope, Crna Gora je po ovom parametru u sredini.
Na ovogodišnjim izborima u Finskoj, računajući sve liste, bilo je 42,9 procenata žena, što je više nego prošle godine u Danskoj (38,4).
Na listama na izborima koji su ove godine održani u Estoniji, bilo je 33 odsto žena.
Na nedavnim izborima u Turskoj, tri vodeće koalicije na listama sui male 28,4 odsto žena. U Grčkoj je na majskim izborima bilo više od 40 odsto žena, pri čemu je taj procenat podrazumijevani minimum shodno zakonu iz 2019. godine.
