Američki kardiohirurg Džeremi London, koji je i sam prije oko četiri godine doživio srčani udar, otkrio je koje namirnice svake sedmice kupuje za svoju porodicu, a koje gotovo nikada ne stavlja u korpu.
London se više od 25 godina bavi kardiotorakalnom hirurgijom. Svoja pravila prilikom kupovine namirnica opisao je u autorskom tekstu za CNBC. Kako navodi, nakon infarkta mnogo više razmišlja o tome kako pravilnom ishranom sačuvati zdravlje srca.
Pacijentima često ponavlja: „Što je rok trajanja namirnice duži, to je vaš život kraći“
Pravilo 80/20
U većini prodavnica svježe namirnice, koje imaju kraći rok trajanja, nalaze se uz rubove, dok su u centralnim prolazima uglavnom smješteni ultraprerađeni proizvodi, objašnjava London.
Zbog toga primjenjuje pravilo 80/20: oko 80 odsto vremena tokom kupovine provodi uz rubove prodavnice, a najviše 20 odsto u unutrašnjim prolazima.
Šta kupuje svake sedmice
Svoj spisak namirnica dijeli u pet grupa: voće, povrće, vlakna, proteini i zdrave masti.
Kada je riječ o povrću, kupuje brokoli, paprike, krastavce, batat, spanać i šargarepu. Od voća bira trešnje, borovnice, banane, jabuke, jagode, kupine, mango i pomorandže.
Svako jutro priprema smuti od trešanja, borovnica, bademovog putera, bademovog mlijeka i proteina u prahu.
Kada je riječ o namirnicama bogatim vlaknima, na njegovom spisku su ovsene pahuljice, sočivo, različite vrste pasulja i čija sjemenke.
Vlakna, objašnjava, pomažu u snižavanju nivoa ApoB-a, odnosno čestica koje prenose holesterol i mogu prodirati u zidove arterija. Osim toga, doprinose zdravlju crijevne mikrobiote.
Od proteina bira mljevenu ćuretinu i piletinu, pileća prsa, divljeg lososa i bakalara, grčki jogurt i jaja. Prednost daje nemasnom mesu i živinskom mesu u odnosu na crveno meso zbog sadržaja zasićenih masti.
Zdrave masti obezbjeđuje unosom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, indijskih oraha, badema, oraha, pistaća, brazilskih oraha, avokada i masne ribe.
Šta izbjegavati
London upozorava da je ishrana zasnovana na ultraprerađenoj hrani jedan od značajnih faktora rizika za razvoj hroničnih bolesti. Redovna konzumacija takvih proizvoda povezuje se sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti.
Zbog toga njegova porodica rijetko kupuje viršle, mesne nareske, gazirane sokove, bijeli hljeb (umjesto njega radije biraju hljeb od kisjelog tijesta), peciva, krofne, kolače i alkohol.
Kada je riječ o upakovanim proizvodima, savjetuje da se ne obraća previše pažnje na prednju stranu ambalaže, na kojoj se nalaze oznake poput „prirodno“ ili „sa malo masti“, već da se pročita spisak sastojaka na poleđini.
„Što je spisak sastojaka kraći, to bolje“, poručuje London.
Dodaje da izbjegava proizvode koji sadrže dodati šećer i konzervanse.
Na kraju, savjetuje da se u prodavnicu uvijek ide sa unaprijed pripremljenim spiskom i da se nikada ne kupuje gladan. Preporučuje izbor cjelovitih, što manje prerađenih namirnica, kao i da se prije plaćanja još jednom provjeri sadržaj korpe.
