Pitanje širenja dezinformacija putem društvenih mreža i medija nalazi se u žiži svjetske javnosti već godinama. Ovaj problem posebno je došao do izražaja početkom pandemije korona virusa.
Analiza EEAS Stratcoma, posebnog tijela EU koje se bavi dezinformacijama, pokazuje da su lažne vijesti o korona virusu posebno raširene na manjim medijskim tržištima unutar i izvan Unije (kao što je crnogorsko), gdje se tehnološke kompanije suočavaju sa manje zahtjeva i pritiska od strane javnosti i lokalnih vlasti da preduzmu odgovarajuće protivmjere.
ISCRPLJIVANJE KRITIČKOG RAZMIŠLJANJA KAO KONAČAN CILJ
Prema ocjeni analitičara Digitalnog forenzičkog centra Milana Jovanovića lažne vijesti dodaju ulje na vatru i u turbulentnoj i nepredvidljivoj zdravstvenoj, društvenoj i političkoj situaciji u kojoj se sada Crna Gora nalazi i dodaje da one svakako mogu uticati na javno mnjenje.
„Esencija moderne propagande nije samo u pogrešnom informisanju ili guranju određene agende i narativa u prvi plan, već iscrpljivanje kritičkog razmišljanja. Kada javnost pretrpate informacijama sa svake strane, postaje teško razaznati i segmentirati istinu od laži. U takvoj situaciji mnogo je lakše manipulisati javnim mnjenjem“, objašanjava sagovornik Portala Analitika.
On navodi da veliki dio crnogorske javnosti i dalje izbjegava relevantne medije prilikom potrage za informacijama i često čeka da im one dođu putem mreža, stoga, kako kaže, bilo koja dezinformacija može imati odjeka i uticaja.
„U prethodnih par mjeseci bilo je tu svega: od navodnih ljekova, biljnih preparata, izbjeljivača, rođaka koji imaju informaciju iz prve ruke, tamjana. Međutim ono što smatram da je imalo najviše odjeka jeste sumnja u samo postojanje korona virusa, gdje ste redovno mogli vidjeti rastući broj ljudi sa takvim stavom, što na ulici, što na društvenim mrežama. Ljudi su skloni vjerovanju u teorije zavjere, primarno zbog jednostavnog pristupa složenoj situaciji, pogotovo onda kada je ne razumiju“, istakao je Jovanović.
SRBIJANSKI TABLOIDI PERJANICI DEZINFORMACIJE
Iako su eksperti i javne ličnosti još nakon pojave virusa SARS početkom ovoga vijeka upozoravali da je samo pitanje vremena kada će se pojaviti lako prenosivi virus koji će potencijalno usmrtiti milione ljudi - svijet je pandemiju SARS - CoV - 19 dočekao nespreman.
Situacija u kojoj ni medicinski stručnjaci nijesu bili sigurni kako da se nose sa novonastalom zarazom učinila je da i zaposleni u medijima ostanu u nedoumici kada je trebalo razlučiti istinu od neprovjerenih ili netačnih informacija.
Jovanović navodi da su se upravo zbog pretrpanosti informacijama sa raznih strana, poput pojedinaca, mediji na početku pandemije lošije snašli.
„U inicijalnoj fazi postojalo je dosta nepoznanica i pregršt infromacija, za koje se ispostavljalo da su uglavnom netačne, stoga su i mediji često znali da objave neprovjerene stvari. Međutim, postojali su i oni, poput srbijanskih tabloida koji su u kontinuitetu, i sa namjerom, plasirali teorije zavjere, dezinformacije i lažne vijesti o korona virusu i na taj način nepotrebno podizali tenzije i paniku u društvu. To je bilo jako opasno, znajući da su ti isti mediji jako popularni i među našom javnošću. To je doprinijelo sveopštoj konfuziji kada je riječ o korona virusu“, podsjeća naš sagovornik.
ANTIVAKSERI DOBILI POJAČANJE
Kao poseban motiv u široj priči o dezinformacijama i lažnim vijestima ističe se narativ o štetnosti vakcinacije.
Metod zaštite društva od mnogobrojnih bolesti sve donedavno smatrao se jednim od najvećih dostignuća ljudske civilizacije da bi broj onih kojih sumnjaju u efikasnost vakcinacije u posljednjih nekoliko godina naglo porastao, čak i u najrazvijenijim zemljama svijeta.
Kako je kazao naš sagovornik razbuktavanje inicijativa protiv obavezne vakcinacije nameće se kao tema već godinama unazad, premda, kako kaže, pokret antivaksera, na svu sreću, nije doživio svoj zamah u Crnoj Gori.
S druge strane, dodaje analitičar DFC-a, u susjednim državama, poput Srbije i Hrvatske, oni koji zagovaraju takav pristup su u porastu.
„U pozadini ove priče koju propagira portal i Facebook stranica Pravo na izbor pojavljuje se slučaj dr Jovane Stojković, koja je tužena Sudu časti Regionalne ljekarske komore Beograda od strane grupe ljekara, koji traže da joj se oduzme ljekarska licenca, zbog širenja panike i zbog javnih istupa kojima je izazvala pad obuhvata vakcinacije i dovela do epidemije malih boginja u Srbiji. Mislim da je to dovoljan pokazatelj koliko ovakav pokret može da izazove štete. Osim dr Stojković, vrlo aktivna u širenju ovakvih narativa je i Nada Kostić, narodna poslanica u Skupštini Republike Srbije i internista i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, ali i dr Lidija Gaški iz Hrvatske, koja je takođe veliki pobornik prava na slobodan izbor povodom vakcinacije, koja je zakonski obavezujuća u Hrvatskoj“, istakao je Jovanović.
On napominje da su i u Crnoj Gori aktivni protesti roditelja protiv nošenja maski u školama u Bijeloj, Baru i Podgorici, a da su u Herceg Novom najavljena i okupljanja ovim povodom.
„Na taj način se borba za zdravlje djece izjednačila sa skidanjem maski - što je paradoksalno. Takav pristup je posebno opasan jer propagira neefektivnost maski i na taj način ne doprinosi sprečavanju širenja virusa, pogotovo u ovoj trenuto lošoj situaciji“, naglasio je Jovanović.
Podsjetimo, protest roditelja protiv nošenja masku u školama u Herceg Novom najavljen je prvobitno za 11. oktobar, ali je naknadno odložen za 18. To je Radiju Jadran potvrdila Dara Vukadinović jedna od učesnica okupljanja koga su organizatori na društvenim mrežama nazvali „Mirna šetnja za slobodu“.
“Okupljanje odlažemo za 18. oktobar, s obzirom da ga nijesmo prijavili policiji na vrijeme, što ćemo uraditi tokom naredne sedmice”, kazala je Vukadinović.
MEDIJSKOM I DIGITALNOM PISMENOŠĆU SVI MORAJU OVLADATI
Sagovornik Portala Analitika uporno ističe da je najbolja odbrana od neželjenog uticaja lažnih vijesti uvođenje predmeta „medijska pismenost“ još u osnovnoj školi.
„Medijska i digitalna pismenost su ključne vještine kojima svako od nas mora ovladati, ne samo kako bi bili sigurniji na internetu, već kako bi postali manje podložni manipulacijama. Kada usvojimo kritički način razmišljanja i počnemo preispitivati pročitano i informacije koje primamo, dovoditi u pitanje i sam izvor informacije, ali i njegove potencijalne namjere, postaćemo zrelije društvo otporno na dezinformacije“, podvukao je Jovanović.
Kao zaključak napominje da esencija moderne propagande nije samo u pogrešnom informisanju ili guranju određene agende i narativa u prvi plan, već iscrpljivanje kritičkog razmišljanja, koje je uz obrazovanje ključ prevencije i borbe protiv ovih fenomena.
