Mnogi primjećuju da zimi imaju veći apetit, a za to se najčešće krivi hladnoća. Istraživanja pokazuju da tokom zime zaista unosimo nešto više kalorija, ali su razlozi za to složeniji od same niske temperature.
Osjećaj da nam se u hladnijim mjesecima više jede ima uporište u naučnim istraživanjima. Pregledna studija i metaanaliza, koja je obuhvatila 26 istraživanja, zaključila je da je zima, odnosno period nakon žetve, povezana s većim unosom kalorija.
Ipak, rezultati nijesu jednoznačni. Japanski istraživači su u preglednom radu objavljenom 2023. godine u časopisu Frontiers in Nutrition naveli da su nalazi o sezonskim razlikama u unosu kalorija nedosljedni. Metaanaliza studija sprovedenih do 2015. godine pokazala je da je unos kalorija bio najveći u proljeće, zatim zimi, a najmanji ljeti.
Kod starijih osoba u Turskoj zimski unos kalorija bio je veći za najmanje 557 kalorija kod muškaraca i 343 kalorije kod žena u odnosu na druga godišnja doba, dok američko istraživanje sprovedeno na osobama od 40 do 60 godina nije pokazalo značajne sezonske razlike.
Hladnoća troši energiju, ali ne podstiče uvijek glad
Najčešće objašnjenje je da tijelo troši više energije kako bi održalo tjelesnu temperaturu, zbog čega se javlja potreba za većim unosom hrane. Kod životinja je to i dokazano: izlaganje hladnoći povećava unos hrane kod brojnih vrsta, poput prasadi, pacova i ptica. Međutim, kod ljudi to još nije potvrđeno.
Studija Univerziteta u Kembridžu, objavljena 2016. godine u časopisu Endocrine Connections, pokazala je da kratkotrajno izlaganje blagoj hladnoći povećava potrošnju energije, ali ne mijenja količinu pojedene hrane. Ispitanici nijesu osjećali ni veću glad ni veću sitost u odnosu na boravak na prijatnoj temperaturi.
Situacija je drugačija kada je riječ o intenzivnijoj hladnoći. U studiji objavljenoj u časopisu Physiology & Behavior, 15 ispitanika provelo je pola sata u hladnoj vodi, nakon čega su pojeli oko 34 odsto više hrane nego poslije kupanja u toploj vodi, odnosno 32 odsto više nego nakon boravka na sobnoj temperaturi.
Zanimljivo je da ispitanici nijesu osjećali izraženiju glad, pa autori smatraju da je pojačan unos hrane mogao biti fiziološka reakcija na hladnoću, a ne posljedica svjesnog osjećaja gladi. Studija je pratila samo kratkoročni efekat i nije mjerila šta su ispitanici jeli tokom ostatka dana, pa je moguće da su kasnije nadoknadili višak unesenih kalorija.
Praznici, druženja i manje kretanja
Autori japanskog preglednog rada ističu da na zimski unos kalorija ne utiče samo temperatura. Veći broj događaja i češći odlasci u restorane, naročito tokom zimskih praznika, takođe mogu doprinijeti većem unosu kalorija. Razlike u rezultatima istraživanja mogu se objasniti i različitim klimatskim uslovima i prehrambenim navikama u pojedinim zemljama.
U praksi to znači da je zimska „glad“ često kombinacija više faktora: kraćih dana, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru, toplih i kaloričnih jela koja nam više prijaju kada je hladno, ali i druženja uz hranu. Hladnoća sama po sebi, kada smo toplo obučeni i boravimo u zagrijanom prostoru, vjerovatno ima manju ulogu nego što mislimo, prenosi Klix.ba.








