Ljubitelji sobnog bilja sve češće okreću se prirodnim metodama njege, a jedan od djelotvornih saveznika krije se u kuhinji. Mljeveni cimet pomaže u borbi protiv gljivica, buđi i sitnih štetočina, bez upotrebe agresivnih hemikalija.
Stručnjaci za hortikulturu, s kojima je razgovarao portal Marta Stjuart, ističu da je cimet jeftino i netoksično rješenje. Krisi Hendli iz kompanije Onlajn Tarf navodi da ne šteti korisnim insektima i ne zagađuje zemljište, dok svojim intenzivnim mirisom odbija štetočine.
Zašto cimet djeluje
Cimet sadrži cinamaldehid, jedinjenje koje mu daje karakterističan miris i ima antigljivično i antibakterijsko dejstvo.
Hendli dodaje da zahvaljujući tome zemljište ostaje zdravije, jer štetočine najčešće biraju zemlju koja je previše vlažna ili zahvaćena buđi.
Kako ga koristiti
Buđ na zemlji: Bijela buđ na površini zemlje česta je tokom zime, kada se biljke prekomjerno zalivaju. U tom slučaju dovoljno je posuti tanak sloj mljevenog cimeta. Ako se buđ već proširila, Hendli savjetuje da biljku odvojite od ostalih, uklonite buđ sa površine zemlje, a zatim je prskate rastvorom cimeta dva puta sedmično.
Sprej protiv gljivica: Hendli priprema rastvor od jedne supene kašike cimeta i pet litara tople vode. Rastvor procijedi kroz filter za kafu i sipa u bočicu sa raspršivačem. Kako navodi, ovakav sprej pomaže u borbi protiv sive buđi i pepelnice.
Mušice i mravi: Sitne mušice koje polažu jaja u vlažnu zemlju ne podnose miris cimeta. Kada se pospe po površini saksije, cimet ih odbija i usporava razvoj gljivica kojima se hrane njihove larve. Postupak treba ponavljati otprilike svake dvije sedmice. Ako biljku napadaju štetočine koje se hrane biljnim sokovima, cimet se može nanijeti i na listove.
Rezovi i oštećenja: Prilikom orezivanja ili slučajnog lomljenja lista ili stabljike, na svježi rez može se nanijeti malo cimeta. On pomaže u zaštiti oštećenog mjesta od bakterija i gljivica.
Na šta treba obratiti pažnju
Za njegu biljaka koristi se čisti mljeveni cimet dobijen od kore, a ne mješavine sa šećerom, upozorava Lindzi Čestejn iz kompanije "D Vadl end Klak". Preporučuje se cejlonski cimet, jer kasija, ukoliko se koristi u većim količinama, može blago štetiti biljkama.
Važno je ne pretjerivati sa količinom. Mutalik savjetuje da se cimet nanosi pomoću sitnog cjedila.
„Čim primijetite da se cimet grudva ili stvara koru na površini zemlje, znači da ste ga stavili previše“, kaže on.
Debeo sloj cimeta odbija vodu i otežava zalivanje, a može čak i podstaći razvoj buđi, prenois Klix.ba.
