,,Sve ono šta nam preostaje jeste mogućnost da komuniciramo”, kapetan Jean-Luc Picard
,,U našoj eri lažnih vijesti i dezinformacija, više nego ikada je potrebno da Svjetska zdravstvena organizacija nudi nauku i dokaze, odnosno podršku za odluke koje donosimo o zdravlju”. Alarm koji je javno uputio direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus o kvalitetu informacija tokom pandemije - snažno je odjeknuo dok svijet još nije bio potpuno ophrvan pandemijom.
Svjetska zdravstvena organizacija, institucija koja se bavi zdravljem ljudi, pozabavila se u jeku epidemije fenomenom koji i nije u okviru njene nadležnosti - pričom o plasiranju lažnih objava, posljedicama i stvarnom štetom po cijelo drustvo.
Rizik pogrešne komunikacije: Drugim riječima: SZO nije upozorila svijet samo na pandemiju kovid-19, već i na nematerijalnu pandemiju koja bi mogla da utiče na naš um, našu pažnju, našu sposobnost razumijevanja, na obrađivanje informacija koje primamo.
Infodemija je u ovom izvještaju definisana kao "prevelika količina informacija, od kojih neke tačne, neke ne, što ljudima otežava pronalaženje pouzdanih izvora i pouzdanih indikacija kada su im potrebne”.
Obzirom na sve veću potražnju za informacijama u svijetu, SZO je smatrao prioritetnim da uloži napore da se izbjegne rizik od pogrešne komunikacije koja šteti zdravlju ili društvenom ponašanju.
U ovoj našoj eri javno mišljenje nikada nije bilo javnije. Internet, novine, TV, društveni mediji, pravi i navodni novinari, navodni i stvarni komunikatori nauke, agencije, štampa, agencije za društvene medije (etički korektne generalno, ali dopuštajući etički korektne i neetičke profile), a da ne spominjemo sve lične kanale komunikacije. Problem nijesu samo "lažne vijesti”, već i prevelika količina informacija koje su pretpostavke, ili su navođene, usmjerene.
Foto: Pixabay
Infodemijske i netačne informacije štete našem društvu, našem kritičkom stavu, pa time i naša percepcija realnosti postaje drugačija. Različite su vrste publika i čitalaca, a svi dobijamo informacije putem više kanala.
Svjedoci smo prekomjernog protoka informacija, kontradiktornih i neprovjerenih informacija. Posvuda ljekari i naučnici otkrivaju ili prenose istinite, moguće i pretpostavljene informacije, lična mišljenja, vjerovatna liječenja, vjerovatne vakcine...
Vjerovati umjesto znati: Sve to vodi do zbunjujućeg paradoksa - naše drustvo informacijama pripisuje ogroman značaj čak i kada nam se ništa ne saopštava.
Čuveni izraz fakenews ili “lažna vijest” dominira u medijima, ali u stvarnosti izraz je neprikladan, jer vijest ne može biti samo istinita ili samo lažna.
Kvalitet nije najvažnija karakteristika vijesti koje kruže društvenim medijima. Uvijek biramo vijesti i informacije koje potvrđuju naše mišljenje. Pratimo i dijelimo informacije na osnovu prirode sopstvene ličnosti, našeg karaktera, onog što nas veseli, što nas zadovoljava. Ponekada nas i one same pronađu.
Zanemarujemo sve što je protivno našem uvjerenju i radije biramo vijesti čak i ako su lažne.
U društvenim medijima emocija je važnija od konstruktivnog promišljanja, argumenata. Valter Kvatroćoki (Walter Quattrociocchi) prvi je uputio alarm po pitanju ekstremnog mišljenja korisnika. Promjenom načina na koji pristupamo informacijama i znanju sve se mijenja. "Prešli smo od paradigme posredovanja (novinara i stručnjaka) do mnogo direktnijeg procesa.
Širenjem društvenih medija očekivalo se da će pristupajući većem broju informacija ljudima se otvoriti nove perspektive i nova gledišta, ali dosadašnje studije i analize govore suprotno - pored toliko mogućih izvora informacija svi najviše traže onu informaciju najbližu svom pogledu na svijet.”
Teorija spiralne tišine: Takođe, unutar nekih grupa, stvarnih i virtuelnih, osobe koje dijele isto mišljenje slobodno ga i iskazuju, dok oni koji znaju da imaju nepopularne ideje obično ćute. Ovaj proces slobodnog izražavanja i ćutanja djeluje kao spirala, što potvrđuje da se određene teme široko analiziraju, dok druge ostaju neizražene.
Teorija takozvane Spiralne tišine Elizabet Noel-Njuman (Elisabeth Noelle-Neumann) jeste da određeni pojedinci imaju dubok strah da postanu marginalizovani, pa su spremni da učine sve kako ne bi došlo do takvog oblika društvene izolacije.
Mediji igraju vitalnu, značajnu ulogu u ovakvom procesu, pomažući ljudima da percipiraju određeni pravac razmišljanja (klimu) na određenu temu, ne odražavajući uvijek opšte mišljenje, jer se obično fokusiraju na jedan aspekat, a ne na drugi, iskrivljavajući na taj način realnu sliku. Dočim pojedinci izražavaju svoje mišljenje prema percepciji klime mišljenja koju stvaraju mediji, a mediji zauzvrat izvještavaju o najpopularnijim mišljenjima i tako se spirala nastavlja.
Taj nas aspekt zajedno s drugima dovodi do toga da se približimo i zatvorimo u takozvane "grupne mjehure", skupine ljudi koji imaju iste interese, vrijednosti i orijentacije. Nema više (konstruktivne) razmjene s onima koji misle drugačije od nas. Zbog ovog zatvaranja imamo fragmentiranu pažnju. U međuvremenu, informacije napreduju u nedogled.
Foto: Social media - Gerd Altmann, Pixabay
Digitalni univerzum: U istraživanju ““Misleading information in online propaganda networks” autorke Vanese Ruso, Mare Mareti, Lare Fontanele i Alis Tontodimama (Vanessa Russo, Mara Maretti, Lara Fontanella, Alice Tontodimamma) potvrđuju da u digitalnom prostoru svako ima pristup i da svako može da stvori informacije niskog kvaliteta, uz istovremeno visoku mogućnost lansiranja istih.
Njihovo istraživanje imalo je za cilj da identifikuju i uporede umrežavanje propagande povezane sa različitim političkim oblastima na društvenim mrežama, a posebno Facebooka.
Analiza je omogućila da se istakne da je u dvije od tri analizirane društvene mreže otkriveno prisustvo neželjenih stranica koje doprinose dezinformacijama i šire lažne vijesti ili govor mržnje. Strukture ove dvije analizirane mreže vode u zatvoreni krug visokog polarizovanja, olakšavajući proces širenja pogrešnih informacija. Moramo pronaći način da živimo sa oba virusa: biološkim i informativnim.
Potraga za lijekom: Građani smo svijeta zahvaljujući webu i da bismo živjeli u njemu moramo poštovati jedni druge i svoju kulturu.
Empatija, posvećenost i poštovanje su lijek. Obaveza svake pojedine osobe i države je da stvore znanje i kritičku misao. Sigurno je potrebno pooštriti zakonodavstvo protiv širenja neistinitih ili manipulativnih vijesti. Moramo izaći iz informativnog balona, pročitati informacije onih koji dijele naša vjerovanja, ali i onih koji imaju drugačija gledišta, jer mogu biti podsticajna. Uravnotežiti stvarno i virtuelno; znati kako slušati onoga koji razmišlja drugačije, a da ga ne napadnemo. Preispitivanje, ono lično, nam može pomoći da se otvorimo jedni ka drugima.
Građanima se mora pomoći i u ponovnom otkrivanju znanja i vraćanju stvarnog kritičkog mišljenja. Potrebno je pojačati inicijative za interesovanja ka sadržjima u kulturi koji zadovoljavaju svačije finansijske resurse - muzeji, bioskopi, pozorište, TV.
"Kultura sudjelovanja je kultura sa relativno niskim preprekama za likovno izražavanje i građanski angažman, ona daje snažnu podršku stvaranju i dijeljenju kreacija, predviđa neki oblik neformalnog mentorstva, u kome najiskusniji učesnici dijele svoje znanje sa početnicima. U okviru kulture sudjelovanja, akteri su uvjereni u važnost svoga doprinosa i osjećaju se na neki način povezani ili,bar, učesnike zanimaju mišljenja drugih o svojim kreacijama”, kaže Henri Dženkins (Henry Jenkins).
Prevod: Sanja Vujošević FAKINI (Facchini)
Reference Mariza Mena
Culture partecipative e competenze digitali: media education per il XXI secolo, Henry Jenkins;
Misleading information in online propaganda networks, in JADT’18, proceeding of the 14th International conference on statistical Analisys of textual data, di Vanessa Russo, Mara Maretti, Lara Fontanella, Alice Tontodimamma, Universitalia, Roma;
MISINFORMATION. Guida alla società dell'informazione e della credulità, Walter Quattrociocchi, Antonella Vicini, Franco Angeli;
Techgnosis. Miti, magia e misticismo nell’era dell’informazione. Erik Davis, Ipermedium libri;
Walter Quattrociocchi: come ti prevedo le fake news. Intervista di Giulia Bona https://www.scienzainrete.it/articolo/walter-quattrociocchi-come-ti-prevedo-le-fake-news/giulia-bona/2018-04-03
Ars Toscana https://www.ars.toscana.it/
Businesscommunity.it Serve una guida razionale nella lettura della rete https://www.francoangeli.it/Recensioni/666p9_R7.pdf
Corriere della sera, Salute, di Ruggiero Corcella, 9 maggio 2020;
Fnopi Federazione Nazionale Ordini Professioni Infermieristiche: https://www.fnopi.it/2020/02/03/coronavirus-infodemia-informazioni-fake-situazione-contagio/
Il Sole24Ore: https://www.ilsole24ore.com/art/corona-virus-l-oms-ora-e-allarme-infodemia-ACcWnTGB
La comunicazione.it - La spirale del silenziohttps://www.lacomunicazione.it/voce/spirale-del-silenzio/
Repubblica.it, Tecnologia, di Simone Cosimi, 2 febbraio 2020;
World Health Organization, Novel Coronavirus(2019-nCoV) Situation Report – 13, https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/situation-reports/20200202-sitrep-13-ncov-v3.pdf
