Naš najveći izazov u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom je usvajanje briselskih standarda iz oblasti zaštite životne sredine. Iako država u Poglavlju 27, koje je najzahtjevnije, najkompleksnije i najskuplje već godinama ne bilježi značajne pomake, vođa Vladinog pregovaračkog tima za oblast zaštite prirode je pun optimizma.
"Podatak iza kojeg ću da stojim sigurno i odgovorno je da mislim da do 2025. Godine možemo da zatvorimo poglavlje 27. Ubrzali smo sve aktivnosti tamo gdje je bilo najkompleksnije i najteže, tako da sve ide kako treba. Imamo jako mnogo opstrukcija. Stalno nešto novo isplivava, stalno nas koče neke nove stvari, ali ja sam siguran da možemo da ispunimo taj cilj", kazao je za RTCG šef Radne grupe za Poglavlje 27 Milan Gazdić.
Za šeficu radne grupe za Poglavlje 27. u 41. vladi ovaj datum je previše ambiciozan i nema utemeljenje u do sada pređenom putu na ispunjavanju briselskih standarda.
"Ja ne vidim taj mađioničarski štapić, niti tu alhemiju, uz pomoć koje mi možemo za nešto više od dvije godine da izgradimo svu infrastrukturu i da imamo uspostavljenu Natura 200 mrežu, a to nam zahtijeva zatvaranje Poglavlja 27. Treba da imamo sanirane i sve crne ekološke tačke. Treba da imamo zadovoljavajući kvalitet rijeka, da imamo na neki način rješenje zagađenja vazduha u Pljevljima", kazala je Ivana Vojinoć sa Univerziteta Donja Gorica.
I za Jelenu Marojević Galić koja više od deceniju prati sprovođenje zelenih politika posao koji nas čeka zahtijeva znatno više vremena, novca i truda.
"Mislim da je to mnogo kompleksnije. Jedno je donijeti neke zakone, propise i strategije, drugo je primjena na terenu. Pogledajte šta se dešava sa otpadom. Mi smo sad na pragu 2024. Da li mi možemo sistem otpada prilagoditi standardima i zaokružiti do 2025? Nisam optimistična", zaključila je Galić.
