Proces donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom kako bi se isti u određenim segmentima usaglasio sa zahtjevima Evropske unije, bio je dobra prilika da se ovaj Zakon suštinski unaprijedi, ocijenili su iz NVO Green Home.
Kako kažu, iako postojeće rješenje koje tretira ambalažni otpad i upotrebu plastičnih kesa nije dalo adekvatne rezultate, izostala je spremnost Ministarstva ekologije da suštinski unaprijedi ovaj zakon u dijelu koji se tiče ambalažnog otpada i upotrebe plastičnih kesa.
“Jedan od osnovnih principa upravljanja otpadom „zagađivač plaća“ je bio osnov za definisanje stava u aktuelnom zakonu da „prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, plaća naknadu“. Međutim, ovaj pristup nije dao odgovarajuće rezultate. Postoje brojni propusti na terenu, neadekvatna primjena zakona i izostanak adekvatnih kontrola iz kojih razloga je trebalo poboljšati aktuelno zakonsko rješenje”, kaže izvršna direktorica Green Homa Azra Vuković.
Prema podacima Eko fonda, podsjeća, naknadu shodno članu 62, stav 11, Zakona o upravljajnu otpadom plaća samo 230 pravnih lica u Crnoj Gori. Svakom građaninu i građanki je, dodaje, jasno da se plastične kese stavljaju na tržište u mnogo većem broju prodajnih objekata pravnih lica od 230 za cijelu Crnu Goru.
“Stoga je predložena izmjena zakona koja bi podrazumijevala da naknadu plaćaju proizvođači i uvoznici plastičnih kesa, čime bi se značajno smanjio obuhvat pravnih lica koja imaju ovu obavezu i neophodni administrativni i inspekcijski kapaciteti za administriranje i kontorlu ove djelatnosti. Međutim, nije postojala politička volja da se ovo pitanje značajno bolje uredi čime je ostavljan prostor da se nastavi zagađivanje naše države ozbiljnom upotrebom plastičnih kesa velike mikronaže bez adekvatne primjene principa „zagađivač plaća“”, navodi Vuković.
Sa druge strane, kako kaže,na tržištu su se pojavile i biorazgradive kese koje nisu tretirane zakonom i za koje oni koji ih stavljaju na tržište ne plaćaju nikakvu naknadu.
“Shodno Direktivi o plastici za jednokratnu upotrebu, definicija plastike treba da obuhvati i plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku, bez obzira na to da li su proizvedeni od biomase ili su namijenjeni da se vremenom biorazgrade. Ministarstvo je propustilo da u ovom segmentu unaprijedi zakon, te da osigura da, naknadu koju plaćaju prodavci laganih plastičnih kesa debljine zida više od 50 mikrona, plaćaju i proizvođači/oni koji stavljaju na tržište biorazgradive kese koje su preplavile naše tržište a koje predstavljaju identičnu štetu po životnu sredinu. Ovo posebno jer u Crnoj Gori ne postoje kompostane u kojima bi se ove kese mogle razgraditi”, dodaje Vuković.
Na ovaj način se, ističe, proizvođačima i prodavcima omogućava kontinuirano zagađenje životne sredine bez plaćanja bilo kakve naknade koja je jedan od ključnih principa ovog zakona uz istovremeno sticanje značajnog profita za one koji ove proizvode proizvode i stavljaju na tržište.
“Još jednom, pozivam građane da odustanu od upotrebe plastičnih kesa uključujući i one biorazgradive jer imaju izrazito negativan uticaj na životnu sredinu”, poručila je Vuković.
