„Amerika će podržavati svakoga ko održava Crnu Goru u euroatlantskoj politici, što podrazumijeva i evropske integracije“, kaže za Portal Analitika stručnjak za međunarodnu politiku Vesko Garčević, sumirajući prvu posjetu našoj zemlji specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan, Gabrijela Eskobara.
Garčević je odličan poznavalac politike obje države jer je, trenutno, profesor prakse u međunarodnim odnosima na Pardi školi za globalne studije, na Bostonskom univerzitetu, a nekada je bio crnogorski nacionalni koordinator za NATO.
Kaže kako je Eskobar sada demonstrirao ono što je najavio preuzimajući mandat.
„Eskobar je tokom saslušanja u Kongresu, prije nego je posjetio Zapadni Balkan, jasno stavio do znanja da će Vašington podržati sve snage u Crnoj Gori, i u vlasti i u opoziciji, koje se bore za evropsku Crnu Goru koja počiva na građanskim principima. Na političkim subjektima je da prepoznaju u kojoj se mjeri zaista predstavnici političkih snaga zalažu za evropsku i građansku Crnu Goru“, objašnjava naš sagovornik.
VAŠINGTON BRINE UTICAJ DF NA IZVRŠNU VLAST
Upitan da komentariše Eskobarovu izjavu kako DF ne smatraju partnerom SAD, Garčević kaže da se Sjedinjene Američke Države nikada neće miješati u sastavljanje crnogorske Vlade, ali da u Vašingtonu postoji zabrinutost u pogledu uticaja DF-a na aktuelnu izvršnu vlast u Crnoj Gori.
„Uzimajući u obzir stavove DF-a po pitanju vanjskopolitčke orijentacije Crne Gore, prirodno je da je Vašington zabrinut zbog mogućnosti da ta koalicija u jačem svojstvu bude zastupljena u crnogorskoj Vladi. Ono što u tom slučaju najviše izaziva bojazan jeste mogućnost promjene zapadnog kursa zemlje. Iz tog razloga definitivno možemo očekivati i snažnije izjave kada je u pitanju eventualno uključivanje DF-a u Vladu Crne Gore“, naveo je Garčević.
Analizirajući Eskobarov apel da Crna Gora nastavi da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju regionalnih izazova, sagovornik Portala Analitika ističe kako je naša zemlja uvijek igrala pozitivnu ulogu u regionu jer, objašnjava, kao mala država drugačiju ulogu i nije mogla da ima.
„Crna Gora je mogla da razgovara sa svima na Balkanu u duhu dobrosusjedske saradnje,time pomažući stabilnost regiona i rješavanje otvorenih pitanja. To se nije promijenilo. Mi nijesmo promijenili svoju poziciju u regionu niti smo promijenili svoju veličinu“, rekao je Garčević.
Eskobar je sada demonstrirao ono što je najavio preuzimajući mandat
Dodaje da se, ipak, promijenilo to da možda ne koristimo dovoljno mogućnost da budemo aktivni u regionu, u pokušaju da se smire tenzije, naročito kada je u pitanju aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini (BiH).
„Sada kada je vrlo značajno da se čuju glasovi razuma mi se nijesmo jasno pozicionirali u smislu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH“, naglasio je Garčević.
Kada je riječ o saradnji novih vlasti sa Sjevernoatlantskom alijansom, Garčević ocjenjuje da se ona, koliko mu je poznato na osnovu kontakata sa bivšim kolegama, odvija isto kao i ranije.
BiH ĆE MOŽDA PLATITI NAJVEĆI CEH NEZAINTERESOVANOSTI ZAPADA
Naš sagovornik jedan je od potpisnika otvorenog pisma koje su američkom Kongresu nedavno uputile organizacije albanske, bosanske i crnogorske dijaspore.
Garčević objašnjava da su za cilj imali skretanje pažnje na situaciju u regionu Zapadnog Balkana koja se, kako je kazao, već duže vrijeme pogoršava.
„Strahujemo da trenutno stanje može da eskalira u jednu vrstu konflikta iliti u nešto što je veće nego „obična kriza“ na koju smo mi nažalost već nekako navikli i naučili“, kazao je Garčević.
Amerika će podržavati svakoga ko održava CG u euroatlantskoj politici
U pismu je, kako kaže, potcrtana destabilizujuća politika zvaničnog Beograda prema susjednim državama kao najveći problem na Zapadnom Balkanu i poručeno da bi, iz tog razloga, SAD i EU trebalo da obrate više pažnje na situaciju u regionu.
„Naša ideja je bila da skrenemo pažnju Vašingtona i pokušamo da je usmjerimo u region. Jasno je da region nije na listi prioriteta SAD kao što nije, nažalost, ni na listi prioriteta EU i bojim se da će Bosna možda najviše platiti ceh te nezainteresovanosti Zapada“, naveo je Garčević.
On ističe da bi, uzimajući u obzir želju većine stanovnika regiona da budu dio evropskog i euroatlantskog svijeta, u smislu funkcionisanja države, održivosti državnih institucija i njihove odgovornosti prema građanima - SAD i EU, sa malo političkog napora i bez velikih finansijskih ulaganja, mogle da postignu mnogo.
NE IDU ZAJEDNO KINESKE I AMERIČKE INVESTICIJE
Kada su u pitanju američke investicije, Garčević navodi da je tu problem nešto kompleksniji i dodaje kako postoji nekoliko razloga zašto u regionu nema značajnih investicija iz SAD-a.
„Prosto rečeno, ne mogu da idu zajedno kineske i američke investicije, tj. ako ste formirali ambijent da radite sa Kinom, taj ambijent nije dobar za Amerikance. Ne zato što je tu Kina, ne radi se o tome da oni ne mogu da rade zajedno, već je u pitanju to što su američki privrednici navikli da posluju u okruženju gdje su zakoni transparentniji i gdje nema guranja para u džepove", precizirao je Garčević.
Možemo očekivati i snažnije izjave kada je u pitanju eventualno uključivanje DF-a u Vladu CG
Prema njegovim riječima, uloga partija i partijskih projekata ne postoji u američkom sistemu tako da je mnogim Amerikancima teško da razumiju način na koji balkanske države funkcionišu.
Oni, podvukao je Garčević, žele sigurnost svog biznisa kroz zakone.
„Potrebno je jačati povjerenje među partnerima koje bi dovelo do stvaranja povjerenja američkih investitora u politički sistem u Crnoj Gori, da bi zatim došle investicije. Svaka crnogorska Vlada trebalo bi mnogo više da radi na tome“, zaključio je sagovornik Portala Analitika.
