U društvu koje ne toleriše drugačije mišljenje novinari lako postaju „legitimna“ meta onima koji u izvještavanju prepoznaju neprijateljski stav. U to smo se, ponovo, uvjerili prije nekoliko dana kada je najbliža rodbina predsjednika Opštine Budva brutalno napala ekipu podgoričke Gradske TV prilikom obavljanja novinarskog zadatka.
Kada se ovako polarizovana atmosfera linča podgrije sa viših instanci, kroz selektivno etiketiranje kolega iz branše, onda se u roku od 30 minuta povodom pojedinih napada na novinare upale crvene lampice u društvu, dok se u drugim slučajevima na reagovanje čeka i po četiri - pet dana, ako se uopšte i reaguje…
Resor Srzentić: Njegovati kulturu dijaloga, promovisati toleranciju
Upitani da prokomentarišu koliko polarizacija i etiketiranje medija mogu uticati na bezbjednost novinara/ki u već duboko podijeljenom crnogorskom društvu, iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija za Portal Analitika ističu da je krajnje vrijeme da svi akteri na javnoj sceni njeguju kulturu dijaloga i promovišu toleranciju.
''Šta god neko mislio o uređivačkoj politici ovog ili onog medija, sigurnost novinara i sloboda izražavanja su imperativi o kojima ne može biti rasprave'', poručili su iz resora Tamare Srzentić.
Kako dodaju, ne može i ne smije biti selektivnosti.
''Napadi na sve novinare su napadi na javni interes i neophodno je da budu sankcionisani. Sve slučajeve napada na novinare treba procesuirati što je prije moguće. Konkretne poteze od istražnih i pravosudnih organa ne očekujemo samo mi i javnost u Crnoj Gori, nego je to, jedan od preduslova za uspješno odvijanje pregovora o pristupanju EU'', ocjenjuju iz resornog ministarstva.
Đukanović: Refleksija dubokih podjela
Kako je za Portal Analitika ocijenio sociolog Andrija Đukanović, svako etiketiranje je pogrešno, a naročito je opasno u društvu poput našeg koje je prošarano raznim podjelama.
''Nažalost taj proces je već odmakao i danas imamo podjelu medija na one koji su uz vlast i one koji nijesu, na prosrpske i procrnogorske… Tenzije koje postoje u društvu povodom ove podjele prenose se i na medije. Ali i mediji snose odgovornost jer se često svjesno svrstavaju na jednu stranu zaboravljajući na principe profesije i njihovu vrhovnu vrijednost objektivnost'', kazao je Đukanović.
On smatra da kao društvo još nismo spremni da uvažimo različito mišljenje.
''Imamo problem sa dijalogom. Druga strana se ne shvata kao vrijedna pažnje i razgovora već kao neprijatelj. Najvažnije nam je da naše mišljenje bude prihvaćeno, iako možda nije ispravno – navodi Đukanović.
Ističe da nas nedostatak dijaloga kao društvo dosta košta.
„Podjele se produbljuju, ne nalaze se rješenja za krizu koja nas već dugo opterećuje. Ne mislim pritom samo na ekonomsku, već krizu u uspostavljanju sistema vrijednosti i postizanja konsenzusa o tome gdje idemo kao društvo i šta želimo da budemo“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, svaka selektivnost u osudi napada na novinare je loša, a svaki novinar mora biti jednako uvažen i zaštićen.
''To je nažalost praksa danas da se, u zavisnosti od bliskosti medija vlastima, određuje koliko je koji medij bitan i uvažen. Problem je što se mediji svojataju, pa je ovaj medij ovih a neki drugi onih. To je porazno jer mediji i novinari, po definiciji i svojim principima, moraju biti nezavisni i nepristrani. Ukoliko, pak, neki novinar piše ili izvještava na način da krši zakon onda neka bude procesuiran kako je propisano'', poručuje Đukanović.
Sindikat medija: Bez pozitivnih pomaka
Kako su iz Sindikata medija kazali za Portal Analitika, bezbjednost zaposlenih u medijima je na standardno niskom nivou, čemu svjedoči i prethodna godina u kojoj je zabilježeno čak 28 napada na novinare i novinarke.
''Ove godine smo već stigli do broja tri. Ono što na neki način ohrabruje je da je većina od tih slučajeva ili riješena ili na korak od rješenja, a dio napadača je na odsluženju zatvorske kazne jer su slučajevi pravosnažno završeni. Problem ostaju i stari slučajevi napada i ubistvo gdje nema naznaka da će nešto biti urađeno, a tokom 2021. nije došlo do bilo kakvih pozitivnih pomaka'', kazali su iz Sindikata.
Kako dodaju, nekažnjivost i neriješeni slučajevi napada jedan je od načina da se napadačima poruči da je takva vrsta ponašanja dozvoljena jer su zaposleni u medijima na svaki način nezaštićeni i samim tim lake mete.
''Kroz izmjene Krivičnog zakonika koje su se nakon 10 godina zalaganja i insistiranja konačno desile u decembru 2021. godine povećane su zaprijećene zatvorske kazne za napade na novinare/ke za više krivičnih djela", podsjećaju oni.
Navode da ostaje da se vidi kakav efekat će ta promjena imati i koliko često će se tužilaštva pozivati na te dopunjene članove Krivičnog zakonika.
„Mi svakako mislimo da će izmjene djelovati odvraćajuće i da će obeshrabriti potencijalne napadače'', ističu iz Sindikata medija.
Bez odgovora iz Uprave policije
Od Uprave policije pokušali smo da saznamo koji je tačan broj prijavljenih slučajeva napada na novinare, koliko je počinilaca privedeno pravdi, te kako „sedmu silu“ adekvatno zaštiti od sve učestalijih napada. Odgovore nijesmo dobili.
Nerasvijetljeni napadi ugrožavaju branšu
Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija ističu da su veoma zabrinuti zbog velikog broja napada na novinare i imovinu medija, prije svega zato što, kako ističu, i dalje ostaje neutvrđeno ko su izvršioci ili nalogodavci najvećeg broja tih slučajeva.
Bez potpunog rasvjetljavanja napada na novinare od kojih su neki imali i tragične posljedice, dodaju, ne može se govoriti o ambijentu za slobodno novinarstvo.
''Mora se obezbijediti veća krivično-pravna zaštita novinara i medijskih radnika. Istina o svim nerasvijetljenim slučajevima napada na novinare i imovinu medija mora se saznati, počinioci odgovarati, a pravda biti zadovoljena. U suprotnom napadi na novinare neće prestati“, poručili su iz MJU.
Vjeruju da su njihove kolege u policiji, tužilaštvu i sudstvu i te kako svjesni uloge i odgovornosti i da će, marljivim i savjesnim obavljanjem posla, „pomoći Crnoj Gori da stimuliše slobodno i profesionalno novinarstvo“.
“Na svim institucijama je da zajedničkim djelovanjem preveniraju nasrtaje na život i dostojanstvo medijskih radnika'', smatraju iz resora Srzentić.
Država da pošalje snažnu poruku
Iz Sindikata medija izričiti su da kao društvo ne možemo ići naprijed dok se događaju napadi na novinare.
''To je naš principijelan stav, jer je zaista nedopustivo pribjegavati nasilju samo zato što se neko ne slaže sa uređivačkom politikom nekog medija ili načina na koji se izvještava o određenom problemu'', poručuju iz Sindikata.
Država, kako dodaju, mora poslati snažnu poruku da je u stanju da zaštiti i garantuje bezbjednost zaposlenima u medijima.
''I to tako što će u potpunosti riješiti zastarjele slučajeve napada na novinare, utvrditi ko su napadači, saučesnici ali i nalogodavci i koji je bio njihov motiv za napad“, navode iz ove asocijacije.
Smatraju da se svi zakoni koji regulišu pitanje bezbjednost, ali i uslove rada u medijima, moraju poštovati i da bi država morala da bude u stanju da sprovodi svoje zakone što, kako ističu, Crna Gora još ne uspijeva.
„Mora se obezbijediti socijalni dijalog na svim nivoima, jer ga sada nema ni na jednom. Neophodno je da se prestane sa cenzurisanjem novinara/ki, ali i da se kreira ambijent u kojem bi iščezla autocenzura koja je jako zastupljena što zbog loših uslova rada i neslobode na radnom mjestu, ali i zbog straha za ličnu i bezbjednost porodice'“, zaključuju iz Sindikata medija.
