Vladin paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi predstavlja izraz pravilnog percipiranja krize i usmjeren je na očuvanje sektora malih i srednjih preduzeća, dohotka zaposlenih i određenih socijalnih grupa. Oba paketa mjera se mogu posmatrati kao iznuđena rješenja dok se stvari, poremećene epidemijom koronavirusa, ne počnu vraćati u normalu, ocijenili su ekonomski analitičari Vasilije Kostić i Predrag Drecun.
Oni u izjavama za Portal Analitika ističu da sumorna prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), po kojoj bi crnogorska ekonomija u ovoj godini trebalo da oslabi devet odsto, nije bez osnova, ali da ta stopa pada može biti niža zavisno od razvoja situacije, prije svega od ishoda turističke sezone.
Vladina druga intervencija: Premijer Duško Marković predstavio je 24. aprila drugi Vladin paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, čiji je fiskalni efekat 75 miliona eura bruto, odnosno 46 miliona neto u tri mjeseca.
Paket, između ostalog, obuhvata podršku privredi i zaposlenima za više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća, oslobađanje od fiksnog dijela računa za struju za mjesece april, maj i jun korisnicima u zatvorenim djelatnostima, program podrške poljoprivredi i ribarstvu, skraćivanje rokova za povraćaj PDV-a i produžavanje limita izloženosti carinske garancije za plaćanje carinskog duga, novčanu pomoć nezaposlenima i još jednoj kategoriji penzionera koji nijesu bili obuhvaćeni kroz prvi paket mjera pomoći.
- Drugi paket mjera je, rekao bih, izraz pravilnog percipiranja krize i mjera koje treba primijeniti sa jedne strane i mogućnosti koje Vladi stoje na raspolaganju kao odgovor na krizu. Riječ je o paketu usmjerenom na očuvanje crnogorske privredne supstance, sektora malih i srednjih preduzeća i mjerama na, koliko je to moguće, očuvanje dohotka zaposlenih i određenih socijalnih grupa - smatra prof. dr Vasilije Kostić, profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar.
Naglasio je da ove mjere ne treba posmatrati samo u kontekstu trenutnih učinaka, već i u kontekstu budućih potreba i onoga što će biti neophodno obezbijediti u budućnosti.
Potreba za realnim sagledavanjem mjera: "Riječ je o svojevrsnom društvenom inoviranju, a ono nije manje važno od tehnološkog. Siguran sam da će mjere pomoći u realizovanju postavljenog cilja, ali bih ukazao i na potrebu da se efekti mjera vrednuju ne kroz gubitke preduzeća, radnih mjesta i dohotka građana kojih će neminovno biti, već kroz činjenicu koliki bi efekat krize bio u tom smislu da mjera nije bilo. Samo na taj način ćemo pravilno procijeniti uticaj mjera", podvukao je Kostić.
Komentarišući projektovani pad crnogorske ekonomije u ovoj godini, Kostić napominje da je već govorio da su prognoze na izvjestan način nagađanja, “jer se oslanjaju na pretpostavkama da će buduća kretanja odražavati tendencije koje su sada prisutne, a to je prilično nepouzdano”.
Da je tako dokazuje i korona virus, koji nije bio dio bilo kakvih projekcija a ipak se desio, napravio ozbiljne probleme svjetskoj ekonomiji i sve projekcije poništio.
- Ne kažem da projekcije nijesu bez osnova, ali vjerujem da niko ne može znati kako će se stvari odvijati, pa ni MMF - istakao je Kostić.
Prirodni nastavak mjera Vlade: Ekonomski analitičar Predrag Drecun kazao je za Portal Analitika da nema poseban komentar na drugi paket mjera - kako je ocijenio, radi se o prirodnom nastavku prvog vladinog paketa mjera. On smatra da su oba paketa “iznuđena rješenja koja će trajati dok se stvari, poremećene epidemijom koronavirusa, ne počnu vraćati u normalu”.
- Nekoga će, da tako kažem, pogoditi više, a nekog manje i mogu da razumijem da je teško odmjeriti najkvalitenije mjere u ovoj situaciji. I ranije sam apelovao da Vlada napravi plan oporavka na dugi rok od pet godina, sa poljoprivredom kao jednom od vodećih djelatnosti. U tom sektoru se treba fokusirati na izvoz zdrave, organske hrane- trebalo bi da prodajemo prerađenu sirovinu sa lako dokazivom oznakom organskog porijekla - precizirao je Drecun.
Komentarišući prognoze MMF, po kojima će od zemalja regiona crnogorska i hrvatska ekonomija doživjeti najveći pad u ovoj godini od devet odsto, Drecun ističe da je razlika u projekcijama za CG i Hrvatsku u odnosu na balkanske susjede posledica strukture ekonomije, odnosno dominantnog učešća turizma i investicija u turizam u bruto domaćem proizvodu (BDP).
- Crnoj Gori je turizam i generator likvidnosti. Ne ulazeći u matematiku kako su u MMF-u izračunali da će doći do pada od devet procenata, treba reći da nam turistička sezona neće propasti ako se u dogledno vrijeme dozvoli međunarodni saobraćaj. Mogao bi se očekivati dobar prihod od gostiju iz Srbije, BiH i moguće Makedonije, ali to zavisi i od političkih odluka u tim državama. Iako Crna Gora i Hrvatska imaju najveću projekciju pada, ta stopa može biti niža zavisno od razvoja situacije - zaključio je Drecun.
