Da bi saznali zbog čega se djevojke podvrgavaju ovakvim zahvatima, kreiramo li našim sadržajem i ponašanjem "kriterijum ljepote", te koji su to najčešći zahvati, razgovarali smo sa dr Maidom Burdžović, specijalistkinjom psihijatrije kao i sa estetskim hirurgom, dr Žarkom Borovićem.
Problem leži u nedostatku unutrašnje ljepote: Kako je za Portal Analitika kazala Maida Burdžović, ne postoji jedinstvena definicija ljepote, a brojni pokušaji definisanja upravo govore o njenoj tajanstvenosti.
„Ljepota je u oku posmatrača“, rekli su pametniji od nas, nego to ne sputava želju mnogih da u vremenu procvata raznih estetskih zahvata, ne isprobaju neke od njih. Dok ih jedni koriste da „produže“ i naglase svoju ljepotu, drugi su pak skloni pretjerivanju. Nažalost, veći problem predstavlja to što se većina, mladih i lijepih, naročito djevojaka, zbog manjkavosti samopouzdanja, podvrgavaju ovakvim zahvatima. Dakle, kod njih se ne radi o estetskom nedostatku, već je potrebno poraditi na njihovoj „unutrašnjoj ljepoti“, kazala je Burdžović.
Maida BurdžovićKako dodaje, u Crnoj Gori se može identifikovati postojanje kriterijuma ljepote kojem mnogi teže.
''Mi volimo da kažemo "da je naš narod lijep", u skladu s tim većina naših građana dosta ulaže u svoj spoljašnji izgled. Kada se tome dodaju razni trendovi, koji se uveliko prate kod nas kada je moda u pitanju, onda možemo reći da "kriterijum ljepote" svakako postoji i da njemu mnogi teže. Možda zbog toga što je lakše ispuniti kriterijum spoljašnje ljepote, za unutrašnju treba mnogo više truda'', ističe Burdžović.
Građani Crne Gore skloni idealizaciji estetske hirurgije: Kako naša sagovornica dodaje, društvene mreže, mediji, imaju veliku ulogu u oblikovanju svake društvene zajednice, pa i naše.
''Estetska hirurgija je jako popularizovana posljednjih godina kod nas. Dok napredni svijet uglavnom prikazuje emisije u kojima se emituju razne komplikacije estetskih hirurških zahvata, mi smo još uvijek skloni idealizaciji. To će predstavljati veliki problem u budućnosti, koji bi morali prevenirati'', navodi Burdžović i zaključuje da samo onaj ko dovoljno zavoli sebe, spreman je da zavoli drugog.
''Neka nam cilj bude da svakodnevno pobjeđujemo sebe, da nam obrazovanje i ljubav postanu imperativ, a sa tim će sigurno doći i ljepota'', zaključila je Burdžović.
Od ukupnog broja pacijenata 90 odsto je žena: Prema riječima estetskog hirurga, dr Žarka Borovića, u Crnoj Gori je sve što je vezano za plastičnu i estetsku hirurgiju, skoro identično s bilo kojom zemljom Evrope.
''To se odnosi kako na dijapazon estetskih operacija i procedura, tako i na njihov kvalitet i postignute rezultate. To se takođe odnosi i na procentualnu zastupljenost žena i muškaraca koji se javljaju zbog estetskih operacija'', govori Borović.
Kako dodaje, iako malo ko vodi preciznu statistiku, od ukupnog broja mušterija, oko 90 odsto je žena, dok muškarci čine svega 10 odsto.
''To se odnosi i na klasično hirurške procedure, a i na takozvane nehirurške procedure, kao što su tretmani hijalouronom, botoksom i tretmani laserom. Postoje procedure koje su rezervisane samo za žene, kao uvećanje grudi, a postoje procedure vezane samo za muškarce, kao na primjer korekcija uvećanih muških grudi - ginekomastije'', govori Borović.
Kako objašnjava za naš portal, najveći broj estetskih operacija i procedura se radi kod pripadnika oba pola, a to su korekcije kapaka, klempavih ušiju, zatezanje stomaka, liposukcije, fejs lifting...
Nakon osamnaeste, godine nijesu limit: Borović dodaje da gornji limit u godinama ne postoji, ukoliko opšte zdravstveno stanje pacijenta dozvoljava da se željena intervencija odradi.
''Imao sam pacijenata starijih od 80 godina, kojima sam radio korekcije kapaka, čak i uvećanje usana'', navodi Borović i dodaje, da što se donje granice tiče, estetske operacije se generalno ne rade, prije navršene 18-te godine.
''Iz prostog razloga što formiranje tijela nije definitivno završeno. Jedini izuzetak je operacija klempavih ušiju koja se može uraditi već od šeste godine života, odnosno pred odlazak djeteta u školu. Razlog je taj što se formiranje ušne skoljke završava u šestoj godini. Najveći broj pacijenata je između 25 i 55 godina, ali ima puno pacijenata koji su i ispod i iznad tog prosjeka'', govori Borović.
Cijene, kako dodaje, variraju od 200, pa do 3.000 eura.
''Među jeftinije spada tretman hijaluronom, i to najčešće uvećanje usana. Cijena zavisi od količine ubrizganog hijalurona, ali ja svakako ne volim nikakva pretjerivanja i izbjegavam da u usne ubrizgam više od 1 ml hijalurona - čija je cijena 200 eura. Cilj mi je da usne izgledaju potpuno prirodno i da se ne može primijetiti da je na njima nešto rađeno. Pravi rezultat dobrog plastičnog hirurga se ne vidi. Nešto što je uočljivo i neprirodno, po mojem sudu, ne može biti lijepo. Među skuplje intervencije spada uvećanje grudi čija je cijena 2.500 do 3.000 eura. To nije malo za crnogorski standard, ali imajući u vidu da se kod nas koriste implantati najboljih i najskupljih svjetskih proizvođača, ta cijena uopšte nije visoka. Višestruko je niža nego na zapadu, gdje se čitava procedura obavlja na potpuno isti način'', ističe Borović.
Plastična hirurgija nije čarobni štapić: Kako Borović dodaje, dešavalo mu se i da odbije da uradi zahvat jer, kako naglašava, ne prihvata da operiše i radi nešto s čime se ne slaže.
''Često mojim pacijentkinjama, kojima radim uvećanje grudi, kažem da mi je cilj da na plaži niko ne primjeti da su joj rađeni silikonski implantati, već da izgledaju kao prirodne i lijepe grudi. Svaki pacijent koji dolazi kod mene mora imati realne zahtjeve i realna očekivanja. Moram reći da je najveći broj pacijenata takav i želi da izgleda potpuno prirodno, ne žele nikakva pretjerivanja, ne žele da bude uočljivo da su radili bilo kakvu intervenciju. Takođe imaju i realna očekivanja, jer krajnji rezultat uveliko zavisi od prirodnog stanja nekog dijela tijela. Ne mogu se od opuštenih ženskih grudi poslije trudnoće i dojenja napraviti mladalačke i jedre grudi, niti se to može postići bez velikih rezova i ožiljaka. Plastična hirurgija nije čarobni štapic, već je povezana sa velikim brojem ograničenja, neizvjesnosti, mogućih komplikacija'', podvlači Borović.
Kako naglašava, svaki pacijent mora biti upoznat sa mogućim rezultatima i mogućim neželjenim ishodima i komplikacijama.
''Estetska hirurgija je ekstremno odgovorna hirurška disciplina. Jedino što tu na operaciju dolazi zdrava osoba, a moguće komplikacije su iste kao kod bilo kojih drugih operacija.
Svaki pacijent mora biti upoznat sa mogućnostima hirurških tretmana, kao i rizicima od neželjenog rezultata i komplikacija'', zaključuje Borović.
