Zdravlje

Dileme u vrijeme korone: Zašto jedemo i kad nijesmo gladni?

Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić kazala je da je dosada najveći razlog za konzumiranje hrana u većoj mjeri nego što je potrebno organizmu.

Dileme u vrijeme korone: Zašto jedemo i kad nijesmo gladni? Foto: Ilustracija
Radio Slobodna EvropaIzvor

Fenomen uzimanja hrane i onda kada nema objektivne potrebe za njom naročito je izražena sada, u vrijeme izolacije.

„Ljudi u izolaciji jedu. To je neki mehanizam odbrane kod čovjeka koji pomisli: "Kad god sam uplašen ja jedem jer mnogo hrane znači mnogo snage, a kada sam jak onda ću pobijediti". To je tako u životu. Neko kada ima probleme u životu prestane, a neko počne da jede“, kazala je za Radio Slobodna Evropa Stupar Đurišić.

Kako protiv dosade?

Prema njenim riječima, dosadu treba liječiti onim "što duši prija".

„Uvijek ljudima sa tim problemom savjetujem da pjevaju i da lijepo pričaju. Kažem im da uče da recituju. Kažem im da, umjesto da usta zapušavate hranom trudite se da iz tih usta izlaze divne riječi“, istakla je ona.

Naravno, navodi Stupar Đurišić, ukoliko je neka ličnost specifična pa neće na taj način da se bori, onda je potrebno da nađe nešto što bi joj um zadovoljilo.

„Preko hrane se pokušava duša zasititi“, dodala je ona.

Zbog pandemije virusa korona i zabrana kretanja, većini su promijenjene životne navike i sada su “vezani” za kuću. Mnogi slobodno vrijeme provode na društvenim mrežama, koje su sve češće mjesto razmjene recepata, kulinarskih savjeta i utiska.

Zatvoreni restorani, kao jedna od mjera borbe protiv pandemije, doprinose trendu pripreme hrane kod kuce, kao i zalihe osnovnih namirnica koje je vecina građana napravila prvih dana nakon pojave virusa.

Oprezno sa receptima

Specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije Snežana Barjaktarović Labović, za RSE kaže da nema ništa protiv takve prakse, ali da se treba ograničiti u primjeni recepata aktuelnom vremenu, kada mnogi više energije unose nego što uspiju da je potroše.

„Normalno je da se dijele recepti, savjeti ali treba biti umjeren sa pripremom. Zamolila bih sve dame koje su ovih dana u tom smislu aktivne da svaku recepturu, gdje je isključivo bijelo brašno, zamijene u maksimalnoj količini nekim integralnim brašnom. U svaku recepturu gdje ide, na primjer,100 grama šećera, tu količinu prepoloviti“, pojasnila je ona.

Doktorka Barjaktarović Labović apeluje na sve da se pridržavaju osnovnih postulata ishrane, odnosno da vode računa šta jedu, koliko, šta pripremaju i kada.

„Nalazimo se u fazi koja ograničava potrošnju energije, što je posledica smanjenog kretanja. Kada god unesemo više energije nego je potrošimo idemo u gojaznost i to je nešto čega moramo biti svjesni ovih dana“, dodala je ona.

Principi zdrave ishrane

Prema njenim riječima, treba konzumirati mliječne proizvode koji imaju manje procente masnoće, češće jesti ribu, a crveno meso najviše dva puta sedmično.

„Jedina grupa namirnica kojom se ne moramo ograničavti je povrće, samo treba biti oprezannjegovom začinjavanju“, poručuje Barjaktarović Labović.

U Crnoj Gori su zbog pandemije virusa korona od 17. marta zatvoreni fitnes centri, a nedavno je ograničeno i kretanje građana, kojima je zabranjeno da iz objekata stanovanja izlaze nakon 19 sati radnim danima, subotom nakon 13, a nedjeljom građani u svojim domovima moraju biti od 11 sati. Ugostiteljski objekti takođe su zatvoreni od sredine marta.

U Crnoj Gori je koronavirusom zaraženo 308 osoba, a od početka pandemije su od posljedica virusa preminule četiri.

Portal Analitika