U Crnoj Gori već danima se bilježe ekstremno visoke temperature, koje u pojedinim djelovima zemlje dostižu i do 40 stepeni. Vrelo je ne samo u centralnim krajevima, već i na sjeveru i primorju, a visoke temperature mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, posebno kod osjetljivih grupa stanovništva.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, dr Vuk Niković, u razgovoru za Portal Analitika pojašnjava koje mjere građani treba da preduzmu kako bi se zaštitili od štetnog dejstva visokih temperatura, naročito tokom boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana.
Ključne preporuke - hidratacija, hlad i zaštita od sunca
“Zavod za hitnu medicinsku pomoć apeluje na građane da se zbog visokih temperatura pridržavaju opštih preporuka ljekara, a to su izbjegavanje izlaganja suncu tokom najtoplijeg dijela dana, redovno hidriranje i kada ne osjećamo žeđ, nošenje lagane odjeće i obavezna zaštita glave od sunca, kao i korišćenje zaštitnog faktora na koži”, kazao je Niković.
0Ipak, kako upozorava, pripadnici osjetljivih grupa stanovništva treba da budu dodatno oprezni.
“Ovo su generalne preporuke koje važe i za zdravu populaciju, ali se posebno odnose na najosjetljiviju grupu u koju spadaju djeca, trudnice, hronični bolesnici, stariji ali i radnici na otvorenom i na građevini”, navodi Niković.
Sunčanica i toplotni udar, prepoznajte simptome
Zbog prekomjernog izlaganja suncu može doći do sunčanice ili toplotnog udara – stanja koja zahtijevaju hitnu reakciju.
“Sunčanica nastaje usljed izloženosti poglavine direktnom dejstvu sunčevih zraka kada su najjači od 10 do 18 časova. Simptomi su glavobolja, mučnina, nagon na povraćanje, vrtoglavica”, objašnjava Niković.
Poručuje da građani ne treba da se izlažu dejstvu sunčevih zraka u periodu kada je najveći intenzitet UV zračenja i sunca.
“Toplotni udar nastaje kao posljedica boravka u prostorima u kojima je povišena temperature i ne mora nastati kao posledica direktnog izlaganja suncu. Posebno su izloženi pekari, industrijski radnici, neoprezni vozači u pregrijenom automobile, kamperi itd”, kaže Niković.
Pojašnjava da je toplotni udar razultat naglog prekomjernog povećanja tjelesne temperature.
“Simptomi ovog po život opasnog stanja su malaksalost, vrtoglavica, žeđ, suva i crvena koža i prestanak znojenja, ubrzan ili usporen puls. Kada se desi toplotni udar osobu je potrebno izmjestiti iz prostora i ohladiti, osvježiti i tražiti hitnu medicinsku pomoć”, ističe Niković.
Kako reagovati do dolaska Hitne pomoći
Dugo izlaganje sunčevim zracima može dovesti do opekotina kože. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore pojašnjava i kako ih efikasno spriječiti.
“Obavezna je zaštita kože faktorom ukoliko se izlazi na sunce. Ako do opekotina dođe javiti se ljekaru”, kaže Niković.
Upozorava da tropske vrućine mogu izazvati ozbiljne tegobe, pa nekada zbog predugog boravka na suncu dođe do nesvjestice. Niković pojašnjava i koje su prve mjere koje treba preduzeti do dolaska hitne pomoći.
“Ukoliko se osoba onesvijesti potrebno je skloniti je u hlad, ukazati joj prvu pomoć, rashladiti je, dati dosta tečnosti”, savjetuje Niković.
Nema povećanja broja pacijenata, građani se pridržavaju savjeta
Sagovornik ističe i da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore ne bilježi značajniji porast broja pacijenata.
“Statistika je na nivou prošlogodišnje, a broj pregleda je čak i manji u odnosu na isti period prošle godine. Medicinski timovi 24 jedinice Zavoda na teritoriji države dnevno imaju oko 700 pacijenata u ambulanti, 130 kućnih posjeta/terena i oko 50 transporata”, navodi Niković.
A kako bi sačuvali zdravlje tokom vrelih ljetnjih danas, Niković građane poziva da se pridržavaju savjeta ljekara.
“Ukoliko se građani pridžavaju savjeta ljekara, a primjećujemo da ih poštuju jer broj pacijenata u hitnoj pomoći ne raste, nema opasnosti po zdravlje tokom ljeta odnosno tokom visokih spoljašnjih temperature”, zaključio je Niković.
