Nasilje nad ženama se, kako navode, javlja u više formi - psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko, a danas je široko rasprostranjeno i digitalno nasilje.
“Žene su prečesto mete mizoginog i govora mržnje, naročito one koje imaju jasne stavove i javno ih izražavaju. Donosioci odluka i institucije, osim sporadičnih reakcija, ne čine ništa da ovo pitanje adresiraju adekvatno, čime postaju saučesnici u ovom vidu nasilju nad ženama u javnoj sferi”, kažu u saopštenju.
Dodaju da je zabrinjavajući broj femicida, a još više brine izostanak valjanog odgovora nadležnih organa.
“Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije naglašava i nedostatak sistemskog rodno osjetljivog pristupa u postupcima prema žrtvama nasilja, za koje je neophodna i veća specijalizacija profesionalaca/ki koji se bave rodno zasnovanim nasiljem”, navode u saopštenju.
Bez, kako ističu, razvijanja razumijevanja rodne ravnopravnosti i važnosti borbe protiv rodno zasnovanog nasilja kroz edukaciju i informisanje, ovakve štetne tendencije će se nastaviti.
“To podstiče nedopustivu toleranciju prema nasilju, a posljedično ugrožava i razvoj društva. Donosioci odluka moraju postaviti zaštitu svih građana i građanki kao apsolutni prioritet, demonstrirajući netoleranciju prema bilo kojem vidu nasilju nad ženama, kako bi se očuvala sigurnost i dobrobit svih, a što uključuje i efikasnu kaznenu politiku prema onima koji nasilje prema ženama vide kao svoj izraz”, zaključuju u saopštenju.
