Osim zaštite vrijednih vrsta i staništa, predloženo je, dodaje Čabarkapa, zaštićeno područje može stimulisati lokalni ekonomski razvoj te doprinijeti unaprjeđenju putne i komunalne infrastrukture.
"U konačnom, zaštitom rijeke Mrtvice će se poboljšati kvalitet života u okolnim selima, a očuvana priroda će donijeti koristi svim građanima Crne Gore", poručuje Čabarkapa.
Kanjon rijeke Mrtvice, poručuje Čabarkapa, jedan je od najljepših kanjona u Evropi. Zbog svojih jedinstvenih prirodnih vrijednosti i bogatstva biodiverzita prepoznat je, poručuje, u nizu nacionalnih strategija kao izuzetno vrijedno prirodno područje od nacionalnog značaja. To su potvrdila i istraživanja Agencije za zaštitu životne sredine sprovedena tokom 2022. godine, na temelju kojih je predloženo da se to područje proglasi parkom prirode.
„Kako u Evropi tako i širom svijeta, praksa je da zaštićena područja osim zaštite prirode donose i koristi za lokalne zajednice. Zbog toga je posebno važno da su lokalne zajednice uključene u procese zaštite nekog područja od samog početka, kao što je to bio slučaj sa zaštitom rijeke Mrtvice. Iako je razumljivo da dio mještana može biti zabrinut oko nekih specifičnosti zaštite, važno je da se informišu i učestvuju u procesu javne rasprave. Ne smijemo propustiti priliku za pozitivne promjene koje mogu doprinijeti oživljavanju sela uz Mrtvicu“, ističe Milija Čabarkapa, izvršni direktor nevladine organizacije Eko-tim.
U predloženom Parku prirode, određene su dvije zone zaštite, zona sa režimom zaštite II. stepena i zona sa režimom zaštite III. stepena, dok zona sa režimom najstrožeg stepena zaštite nije predložena, kako bi se izbjegli potencijalni konflikti s potrebama lokalnih zajednica. Štaviše, oko 80 odsto predloženog zaštićenog područja je u III. zoni zaštite, što u praksi znači da dosadašnji način života mještana i tradicionalni načini korišćenja prirodnih resursa neće biti ograničeni.
„Pored očuvanja prirodnih vrijednosti, ciljevi Parka prirode su i podrška načinu života i ekonomiji koja je u skladu sa očuvanjem prirode i zaštitom društvenog i kulturnog miljea zajednice. Štaviše, održavanje tradicionalnog korišćenja resursa je jedan od ciljeva zaštite, što iziskuje uključivanje vlasnika i korisnike resursa u aktivnosti Parka. Osim toga, sigurno je kako će se uz efikasno upravljanje budućim zaštićenim područjem i kroz izradu planova upravljanja pospješiti razvoj seoskog turizma, povećati atraktivnost i vrijednost područja, kao i stvoriti nove perspektive za mlade ljude koji razmišljaju o povratku na selo. Svemu tome zaštićena područja nisu prepreka, ona samo mogu doprinijeti razvoju i usmjeriti ga na način da od nega imaju koristi i priroda i šire društvo“, zaključuje Čabarkapa.
S obzirom da je Crna Gora izabrala biti ekološka država, zaštita prirode mora biti dugoročna vizija razvoja zemlje. Dugoročnim ulaganjem u očuvanje prirodnih bogatstava naše zemlje stvaramo preduslove za njen uspješan razvoj, na korist svih građana.
