Ne bude li novog prolonigranja, za sedam dana mogli bismo saznati da li je u Crnoj Gori na pomolu početak razrješenja duboke institucionalne krize ili će ona biti nastavljena. Izbor kandidata za sudije Ustavnog suda veliki je test za političke subjekte, o kojem danas sasvim otvoreno govori i međunarodna zajednica.
Dok parlamentarna većina i dalje stoji pri predloženim kandidatima, opozicija smatra kako je to učinjeno bez konsultacija, ali vjeruju kako bi dogovorom mogli doći do kompromisa. Sa Zapada ne žele čuti ništa drugo od toga da je kriza sa Ustavnim sudom riješena, a da se potom krene u pravcu vanrednih izbora.
Sjednica Skupštine zakazana za 22. novembar odložena je za 12. decembar, kako bi se produžila šansa za dogovor. Ipak, do danas do tog dogovora nije došlo. Kako god, da bi jedan ili više kandidata bilo izabrano, neophodna je najmanje tropetinska većina u Skupštini, odnosno – 49 poslanika. To nadalje znači kako izbora nema bez opozicije.
Kolike su razmjere krize
Institucionalna kriza u Crnoj Gori, o kojoj se već duže govori, pored toga što državom upravlja Vlada koja je pala prije skoro četiri mjeseca, najbolje se ogleda u blokadi Ustavnog suda. Ta institucija nema kvorum za odlučivanje od septembra, pa su mnogi procesi paralisani.
Prema posljednjim podacima, čak tri hiljade ustavnih žalbi čeka na odlučivanje Ustavnog suda. Među njima su i mnoge koje se tiču oktobarskih lokalnih izbora – a bez odlučivanja o njima, nema ni formiranja novih vlasti u jedinicama lokalne samouprave.
Pored toga, Ustavni sud treba da cijeni i da li je predsjednik države Milo Đukanović prekršio Ustav kada nije dao mandate za sastavljanje nove Vlade Miodragu Lekiću, a moguće i ustavnost izmjena Zakona o predsjedniku, koje su u skupštini usvojene glasovima nove-stare većine.
No, interesantno je kako su vladajuće stranke minulih dana isticale da bi, u slučaju da opozicija glasa za kandidate za sudije Ustavnog suda, bili voljni da preispitaju izmjene Zakona o predsjedniku. Neko bi to okarakterisao i kao tipičnu političku trgovinu.
Pritom, dok opozicija traži vanredne izbore, jasno je kako njih u praksi ne može ni biti do dana kada Ustavni sud ne bude imao kvorum za odlučivanje.
Iz većine pozivaju DPS da glasa, ali kažu i da mogu bez njih
Iz vlasti su posljednjih dana apelovali na oponente, prevashodno na Demokratsku partiju socijalista, da glasaju za predložene kandidate.
Odlazeći premijer i lider URE Dritan Abazović rekao je da – želi li DPS dobro Crnoj Gori, glasaće za kandidate.
“Moramo da se dogovaramo, nema više monopola. Moj je apel da se politički subjekti što prije dogovore oko sudije Ustavnog suda”, poručio je on.
Abazovića će pojedini oponenti tu i tamo podsjetiti kako je ljetos upravo poslanica njegove URE Suada Zoronjić, prilikom glasanja na sjednici skupštinskog odbora, bila uzdržana povodom svih 18 tadašnjih kandidata za sudije.
Iako je prvo kazao da je “DPS u obavezi da glasa za sudije Ustavnog suda”, poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović u najnovijoj je izjavi poručio da sudije mogu izabrati i – bez DPS-a.
“Ovih osam nedostajućih poslanika mogu i bez poslanika DPS-a. Tri poslanika SD-a, dva poslanika SDP-a, tri poslanika Bošnjačke stranke i poslanici albanskih stranaka. Pokušava se predstaviti kako izbor sudija zavisi od DPS-a, a ne zavisi”, naglasio je on.
Demokrate smatraju kako odbijanje glasanja za predložene kandidate predstavlja težnju ka “pravljenju namjernog haosa” i “dovođenju države u stanje bez porteka”.
“Ne vidimo niejdan racionalan razlog zbog kojeg bi se prolongirao izbor, osim ako neke druge partijske strukture nemaju želju da ospore efektuiranje izborne volje građana. Odnosno – da podnošenjem farsičnih ustavnih žalbi vrše opstrukciju i da do kraja blokiraju funkcionalnost institucija”, smatraju u toj partiji.
Opozicija i dalje pri istom stavu, ali traže dogovor
Iako njeni poslanici nijesu glasali za predložene kandidate, predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović smatra kako se kvorum može obezbijediti brzo, ali uz određene uslove.
“Kvorum možemo vrlo brzo obezbijediti ako postoji politička volja, ako su nam ciljevi isti i ako težimo tome da Crna Gora bude funkcionalna i nastavi evropskim putem”, istakao je on.
Ipak, problem je u tome, kako smatra Đukanović, što ponašanje njihovih oponenata ne vodi ka uspostavljanju dvotrećinske većine.
“Sastavila se prosta većina, odabrala četiri kandidata i ispostavila ih opoziciji na usvajanje. I očekuju da ih opozicija podrži. To ne ide tako”, poručio je Đukanović.
Veoma sličnu poruku uputio je i generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović.
“Teško da danas može biti većeg licemjerja i prevarnog odnosa od njihove ponude, nakon što su suprotno demokratskoj praksi, a i prostoj logici, jednostrano bez dogovora i dijaloga sa opozicijom predložili kandidate za Ustavni sud”, naglasio je on.
Vujović smatra kako “DF parlamentarna većina” dijalog vidi na način – “mi smo se već dogovorili, a opozicija samo neka da glasove”.
“Ili organizujemo dijalog nakon što smo već završili posao”, dodao je Vujović.
Da na takav način neće glasati za predložene kandidate, ponovili su i iz Socijaldemokrata.
“Ukoliko većina želi da izglasa nešto sa glasovima opozicije, onda se opozicija zove na dogovor. Neko se ponaša kao da 40 poslanika opozicije ne postoji i da je 41 dovoljan za izglasavanje sudija Ustavnog suda“, kazao je portparol te stranke Nikola Zirojević.
Direktne poruke međunarodne zajednice
Međunarodna zajednica zauzela je jedinstven stav povodom jednog od gorućih pitanja u našoj državi – izbor sudija Ustavnog suda, poručuju, mora se dogoditi što prije.
Još ranije, portparol Evropske unije Peter Stano iznio je jasan stav kako očekuju da u Crnoj Gori sudije budu izabrane u najkraćem roku.
“Kako bi bio okončan trenutni zastoj u Crnoj Gori, Evropska unija poziva sve političke aktere da daju prioritet uspostavljanju konsenzusa i hitnom imenovanju sudija Ustavnog suda na sljedećem glasanju u parlamentu”, poručio je on.
Sedmicama kasnije, identičan stav stigao je i iz Venecijanske komisije.
"Pozivam sve političke snage da pokažu posvećenost demokratskom funkcionisanju institucija i da bez odlaganja izaberu četiri nedostajuće sudije kvalifikovanom većinom, kako je predviđeno Ustavom", navela je u saopštenju predsjednica Venecijanske komisije Kler Bazi Malori.
Najsvježija je reakcija iz Vašingtona, odakle je specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar prije nekoliko dana kazao kako u Crnoj Gori prioritet moraju biti izbor sudija Ustavnog suda i organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
“Moramo se fokusirati na dvije stvari. Prva je da se hitno moraju popuniti pozicije u Ustavnom sudu i da ne igraju igre kojima će se probati da zauzvrat dobiju političke ustupke da to urade. Drugo, mislim da Vladi treba novi mandat. To znači prijevremeni izbori. Potrebni su prijevremeni izbori”, kategoričan je bio Eskobar.
Čeka li nas nastavak blokade sistema
Na kraju, sve se po svoj prilici svodi na kompromis. No, mnogi bi prije rekli – da će presuditi to ko je spreman da odstupi od svojih stavova.
Da li će to biti vladajuća većina, koja smatra kako predloženi kandidati nemaju mane i da nema potrebe za izmjenama, ili opozicija, koja poručuje neće da glasa za ono što jednostrano odluče njihovi politički konkurenti – doznaćemo najdalje 12. decembra.
A možda nećemo ni tada. No, dogodi li se to da svi ostanu pri dosadašnjim stavovima, izvjesno je da Crnu Goru čeka nastavak ozbiljne blokade sistema, koja nikome ne ide u prilog.
