On je precizirao da je prošla godina bila rekordna za crnogorsko tržište osiguranja i po bruto fakturisanoj premiji i po godišnjem rastu.
“Generalno, možemo zaključiti da se iz godine u godinu interesovanje za osiguranje u Crnoj Gori povećava, a shodno epidemiološkoj situaciji do kraja godine, kao i posljedica po ekonomiju, zavisiće i rezultati tržišta osiguranja. Nerealno je očekivati prošlogodišnje uspjehe, ali vjerujem da će naredna godina anulirati neostvarene planove osiguravača i naše prognoze za tekuću godinu, usljed objektivnih okolnosti”, naveo je Andrijašević.
On je podsjetio da su izmjene Zakona o osiguranju, kao i izmjene Zakona o obaveznom osiguranju, u skupštinskoj proceduri.
Andrijašević naglašava da je, i pored rasta interesovanja za životno osiguranje, udio te vrste osiguranja u odnosu na neživotna relativno mali u odnosu na evropski prosjek.
ANALITIKA: Što konkretno donosi novi Zakon o osiguranju? Da li će biti usvojen i novi Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju?
ANDRIJAŠEVIĆ: Agencija za nadzor osiguranja je, u prethodnom periodu, na dva nivoa učestvovala u izradi radnih verzija Zakona o osiguranju.
U skupštinskoj proceduri je Predlog izmjena i dopuna Zakona o osiguranju, prije svega zbog obaveze usklađivanja ovog zakona sa Zakonom o državnoj upravi, kojim je, između ostalog, izmijenjen status Agencije za nadzor osiguranja, u smislu uvođenja Agencije u sistem državne uprave. Osim toga, inicirali smo niz dodatnih izmjena i dopuna, sa ciljem usklađivanja sa praksom nadzora nad djelatnošću osiguranja, kako bi se obezbijedio kontinuitet unapređenja regulatornih standarda.
Sve te izmjene omogućiće veći stepen zaštite interesa osiguranika, korisnika osiguranja i trećih lica, adekvatan evropskom i međunarodnom nivou standarda i prakse. Iskoristili smo priliku i kroz dopune zakona predložili postupno uvođenje elemenata novog regulatornog režima koji je na snazi u EU od 2016. godine (Solventnost 2), kao i sistema upravljanja rizicima na način kako to predviđa ista direktiva.
Kako je obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji da danom članstva u EU u sistemu nadzora i funkcionisanja tržišta osiguranja država pređe na potpuno novi regulatorni režim, odnosno da primijeni zahtjeve Direktive Solventnost 2, te da u domaću legislativu transponuje Direktivu o distribuciji osiguranja (IDD), Agencija je dobar dio aktivnosti u prethodnom periodu posvetila izradi radne verzije novog Zakona o osiguranju, koji će se primjenjivati najkasnije od dana ulaska u EU. Novi zakon donosi novine u režimu poslovanja društava za osiguranje kroz uvođenje obaveze organizacije poslovanja na osnovu rizika kojima su osiguravajuća društva izložena.
Značajne izmjene tiču se i obračuna kapitalnih zahtjeva, tehničkih rezervi, vrednovanja imovine, kao i uspostavljanja najmanje četiri obavezne funkcije u društvima za osiguranje. Zakonom se, takođe, uređuje i prekogranično pružanje usluga, te detaljno propisuje način funkcionisanja osiguravača koji su dio grupe, kao i supervizija nad tim subjektima nadzora.
Razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju tiču se, prije svega, obaveze usaglašavanja domaće regulative sa propisima EU, kao i neophodnosti unapređenja predmetnog propisa sa praksom i dosadašnjim iskustvima u primjeni važećeg zakona. Ključne novine su obaveza posjedovanja osiguranja od autoodgovornosti sve dok se vozilo koristi, bez obzira na to da li se nalazi u saobraćaju ili ne, zatim uvođenje obaveze svim učesnicima saobraćajne nezgode da pruže lične podatke i podatke o ugovoru o osiguranju licima koja imaju pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva, kao i povećanje osiguranih suma do iznosa koji su trenutno važeći u EU, uz brojne druge izmjene. Predlog zakona je u skupštinskoj proceduri.
ANALITIKA: Da li je od izbijanja epidemije koronavirusa sredinom marta povećano interesovanje fizičkih i pravnih lica za osiguranje?
ANDRIJAŠEVIĆ: Teško je za očekivati da se u uslovima koje prethodnih mjeseci diktiraju importacija i lokalna transmisija novog korona virusa interesovanje za osiguranje povećava. Ipak, po podacima zaključno za maj mjesec, ukupna premija osiguranja je za 0,5% veća od premije ostvarene u uporednom periodu prošle godine, koja je bila rekordna godina za osiguranje u Crnoj Gori.
Svjesni smo da je to rezultat zaključenih ugovora prije pojave virusa u našoj zemlji, ali raduje činjenica da su se crnogorska društva za osiguranje pravovremeno i adekvatno pripremila za novonastalu situaciju. Generalno, možemo zaključiti da se iz godine u godinu interesovanje za osiguranje u Crnoj Gori povećava, a shodno epidemiološkoj situaciji do kraja godine, kao i posljedica po ekonomiju, zavisiće i rezultati tržišta osiguranja. Naravno, nerealno je očekivati prošlogodišnje uspjehe, ali vjerujem da će naredna godina anulirati neostvarene planove osiguravača i naše prognoze za tekuću godinu, usljed objektivnih okolnosti.
ANALITIKA: Koliko je iznosila premija osiguranja u Crnoj Gori u 2019. godini? Da li crnogorsko tržište osiguranja posjeduje značajan potencijal za dalji rast i razvoj?
ANDRIJAŠEVIĆ: Kao što sam već pomenuo, prošla godina je bila rekordna za crnogorsko tržište osiguranja. I po bruto fakturisanoj premiji, i po godišnjem rastu. Premija je tokom 2019. godine iznosila 94,7 miliona eura, što predstavlja rast od 9,1% u odnosu na 2018. godinu.
I pored takvih rezultata, ubijeđen sam da naše tržište ima dosta potencijala za rast i razvoj, i upravo nezasićenosti tržišta vidim našu prednost. Uostalom, o tome govori i interesovanje inostranih osiguravača za ulazak na crnogorsko tržište, na kome vide svoju šansu za ostvarenje dobrih poslovnih rezultata. Tržište životnih osiguranja posjeduje značajniji potencijal za razvoj, imajući u vidu činjenicu da grupa životnih osiguranja u ukupnoj premiji učestvuje sa svega 18,1 odsto.
ANALITIKA: Kako komentarišete što je vrsta “osiguranje života” lani zabilježila najveći rast u apsolutnom iznosu?
ANDRIJAŠEVIĆ: Ta činjenica govori da rekordi ostvareni prošle godine nijesu slučajnost, niti su proizvod nesistemskog djelovanja. S obzirom na to da se radi o dobrovoljnoj vrsti osiguranja, i to u okviru grupe životnih osiguranja koja su značajno manje zastupljena u ukupnoj premiji od neživotnih, jasno je da građani sve više i bolje razumiju prednosti osiguranja, i životno osiguranje više ne percipiraju dominantno kao trošak, već kao ulaganje, štednju ili odgovornost prema sebi i svojoj porodici.
Vjerujem da će, kao rezultat aktivnosti koje je Agencija već inicirala i koje ćemo inicirati u narednom periodu, interesovanje za životno osiguranje dodatno rasti. Nijesam pristalica tvrdnji da životni standard građana isključivo utiče na kulturu životnog osiguranja. Mišljenja sam da novčana sredstva koja olako opredjeljujemo za nebitne, ili manje bitne stvari, prije treba uložiti u osiguranje, jer se mogu višestruko isplatiti.
ANALITIKA: Da li kod nas i dalje dominiraju neživotna osiguranja? Kakav je komparativni odnos životnih i neživotnih osiguranja i da li su i dalje najzastupljenija obavezna osiguranja u saobraćaju?
ANDRIJAŠEVIĆ: Na tržištu osiguranja Crne Gore u 2019. godini učešće od 81,9% u ukupnoj tržišnoj premiji ostvaruju neživotna osiguranja. Životna osiguranja su, i pored konstantnog trenda rasta, na niskom stepenu razvoja i tokom prošle godine ostvarila su učešće od 18,1% u ukupnoj premiji.
S druge strane, premija životnih osiguranja bilježi veće stope rasta od neživotnih osiguranja. Premija životnih osiguranja u prošloj godini je zabilježila rast od 12,5%, dok su neživotna osiguranja ostvarila rast od 8,4% u odnosu na 2018. godinu.
Kad je u pitanju evropsko tržište, dominantno je učešće životnog osiguranja u ukupnoj bruto fakturisanoj premiji, što ukazuje na visok nivo svijesti o značaju životnog osiguranja. Na navedeno ukazuje podatak iz 2018. godine, gdje je učešće životnog osiguranja u Evropi iznosilo 58,3% u ukupnoj premiji, dok je učešće neživotnog osiguranja iznosilo 41,7%. Komparacije radi, učešće životnog osiguranja za Crnu Goru u 2018. godini iznosilo je svega 17,5%.
Ukupna bruto fakturisana premija obaveznih osiguranja u saobraćaju u 2019. godini je iznosila 39,4 miliona eura. Najzastupljenija vrsta osiguranja na našem tržištu je (obavezno) osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, gdje je tokom prošle godine fakturisano 38 miliona eura, što predstavlja učešće od 40,1% u ukupnoj premiji.
Generalno su u Crnoj Gori najzastupljenija obavezna osiguranja, a o prednostima dobrovoljnih osiguranja ljudi postaju svjesni tek nakon što dođe do određene štete po imovinu, zdravlje, ili život, u situaciji nepostojanja osiguranja.
ANALITIKA: Kako objašnjavate visoku koncentraciju tržišta na veoma mali broj vrsta osiguranja?
ANDRIJAŠEVIĆ: Nedovoljno povjerenje u sektor osiguranja, uzrokovano, prije svega, nedostatkom informacija, osnovni je razlog za koncentraciju tržišta na mali broj vrsta osiguranja. Sektor osiguranja pokriva široku lepezu oblasti i razuđen spektar proizvoda i usluga. Neke od njih su jasno etablirane u Crnoj Gori i svijest o njihovom postojanju je prisutna.
Međutim, priroda usluga osiguranja je, za naše uslove, veoma apstraktna i kompleksna za razumijevanje od strane laičke javnosti. Upravo iz tog razloga Agencija za nadzor osiguranja je, proaktivnim pristupom, pokrenula niz aktivnosti u cilju bolje informisanosti sveukupne javnosti o proizvodima i uslugama osiguranja, kao i njihovim prednostima, jer je kultura osiguranja, odnosno obezbjeđivanje osiguranja iz lične ili kolektivne svijesti o njegovim prednostima, osnovni cilj svih aktera na tržištu osiguranja, a prirodno je da regulator tržišta preuzme inicijativnu i koordinativnu ulogu u tom procesu.
ANALITIKA: Koliko je učešće bruto fakturisane premije u ukupnom bruto društvenom proizvodu (penetracija osiguranja), a koliki je evropski prosjek? Koliko iznosi bruto fakturisana premija po glavi stanovnika (gustina osiguranja), a koliki je evropski prosjek?
ANDRIJAŠEVIĆ: Učešće bruto fakturisane premije u BDP-u je tokom prošle godine iznosilo 1,93%, što je nešto više u poređenju sa 2018. godinom. Kako još uvijek nema zvaničnih podataka za penetraciju osiguranja na nivou Evrope za 2019. godinu, posljednji raspoloživi podatak je iz 2018. godine, kad je prosječna penetracija u Evropi iznosila 7,45%. Kad je u pitanju gustina osiguranja, ona je u našoj zemlji za prošlu godinu iznosila 152,3 eura. Pokazatelj gustine životnih osiguranja je 27,5 eura po glavi stanovnika, dok je pokazatelj gustine neživotnih osiguranja 124,8 eura po glavi stanovika. Prema posljednjim raspoloživim podacima na nivou evropskog tržišta, gustina osiguranja je za 2018. godinu iznosila 2.170 eura.
ANALITIKA: Da li je u Crnoj Gori dovoljno razvijena svijest stanovništva i privrede o značaju osiguranja?
ANDRIJAŠEVIĆ: Građani i privreda sve bolje razumiju i osiguranje i prednosti osiguranja. To pokazuje i podatak koji sam pomenuo, da je vrsta “osiguranje života“ u prošloj godini ostvarila najveći rast u apsolutnom iznosu. Istraživanja su pokazala da bi razumijevanje prednosti osiguranja moglo biti na značajno većem nivou, kako bi se osiguranje percipiralo kao potreba, ili mogućnost za investiciju, štednju, ili potpunu, odnosno djelimičnu nadoknadu nastalih šteta.
Takođe, istraživanja pokazuju nedovoljno povjerenje u sektor osiguranja generalno, a razlog je nedostatak informacija. Zato je Agencija inicirala izradu Komunikacione strategije za jačanje kulture osiguranja u Crnoj Gori. Na našu inicijativu pozitivno su odgovorila sva društva za osiguranje, kao i Udruženje Nacionalni biro osiguravača, tako da smo od strane najboljih crnogorskih kompanija u oblasti komunikologije i marketinga, koje smo odabrali za izradu ovog važnog dokumenta, dobili završenu strategiju koja je definisala aktivnosti i kanale komunikacije za jačanje kulture osiguranja u Crnoj Gori.
Iako je naš plan bio da već početkom ove godine otpočnemo sa aktivnostima, situacija sa Covidom 19 nas je primorala da implementaciju Strategije odložimo za, nadam se, narednu godinu. Za početak, fokusiraćemo se na trogodišnje aktivnosti, svakako uz mogućnost i namjeru da i nakon tog perioda nastavimo sa procesom.
ANALITIKA: Što je cilj Komunikacione strategije za jačanje kulture osiguranja u Crnoj Gori?
ANDRIJAŠEVIĆ: Osnovni cilj Strategije je informisanost građana i privrede o svim vidovima i prednostima osiguranja, naročito onih koje je strategija prepoznala kao prioritetne. Informisani i edukovani sadašnji i budući korisnici osiguranja imaće veći nivo povjerenja u sektor osiguranja i donosiće prave odluke shodno svojim specifičnim potrebama.
Osim toga, specifični ciljevi su uspostavljanje naprednih kanala komunikacije, pomoć potrošačima da nađu pravu informaciju kad prave značajne odluke za sebe i porodicu, razvijanje seta informativnih i edukativnih smjernica i alata koji će potencijalnim korisnicima pomoći da razumiju značaj i prednosti osiguranja, razvijanje vještina kod potrošača da prepoznaju proizvode i usluge korisne za njihovu kompaniju, porodicu, ili njih same.
