Vještačka inteligencija, softverski inženjering ili digitalna transformacija, izrazi koje ste do nedavno mogli isključivo sresti u stručnoj literaturi ili naučno-fantastičnim filmovima, postali su dio naše svakodnevnice.
Onda kada su političari počeli da usvajaju vokabular IT stručnjaka, vjerovatno predstavalja trenutak u kome je Crna Gora zaista zakoračila u 21. vijek.
Ipak, ubrzo se postavilo pitanje u kojoj mjeri je crnogorsko društvo spremno za taj korak i novu etapu u svom razvoju.
Manjak stručnog kadra najveća boljka IT industrije u Crnoj Gori
Jedan od načina borbe za bolje pozicioniranje crnogorskih IT kompanije na međunarodnom tržištu, jeste njihovo udruživanje, što je jedanaest firmi u Crnoj Gori i odlučilo da uradi formirajući klaster ICT Cortex.
„ICT Cortex, kao inkluzivno udruženje, ima cilj da ujedini IT zajednicu i da zajednički ostvarimo povećanje potrebnih vještina za razvoj IT sektora, što će u krajnjem povećati broj zaposlenih i smanjiti odliv talenata iz Crne Gore“, kazala je za Portal Analitika direktorica marketinga klastera, Tanja Dukić.
Prema njenim riječima, jedan od glavnih problema za razvoj ICT sektora u Crnoj Gori jeste nedostatak profesionalnog IT kadra.
„Imajući u vidu da obrazovni programi ne prati potrebe tržišta, a da se tehnologije jako brzo mijenjaju i napreduju, IT kompanije imaju ozbiljan izazov u ovom pogledu“, istakla je Dukić.
Direktor kompanije Amplitudo, jedne od članica ICT Cortexa, Nenad Novović, navodi za naš portal da je IT inače, a na domaćem tržištu posebno, oblast u kojoj kadrovi u kontinuitetu i dinamično cirkulišu.
„Istovremeno, povećavamo svoju konkurentnost kvalitetom proizvoda koje izbacujemo na tržište, pa nije lako ni naći adekvatan kadar, a još manje dugoročno ga zadržati“, kazao je Novović.
Dodatan izazov, kako kaže, predstavljaju inostrane kompanije koje autsorsuju svoje poslove na tržišta kao što su naša, angažujući zbog efikasnosti i ekonomičnosti lokalne kadrove.
„One su često u poziciji da im ponude i više novca za isti ili čak manji posao. Dok se to ne promijeni, ključ je da se fokusiramo i ulažemo u formalnu i neformalnu edukaciju i na taj način sami generišemo kadrove koje možemo i želimo da uposlimo“, podvukao je Novović.
Direktor kompanije Fleka, takođe članice ICT Cortexa, Miloš Milošević, kazao je za Portal Analitika da je manjak odgovarajućeg stručnog kadra najveća boljka IT industrije u Crnoj Gori.
„Sa jedne strane imate industriju koja ima potrebe za velikim rastom, a sa druge, obrazovni sistem koji nije sinhronizovan sa potrebama privrede“, naveo je Milošević.
Milošević ističe da, kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, ključni problem IT sektora jeste nedostatak ozbiljnog seniorskog kadra na svim pozicijama.
„Ako izuzmemo senioritet, onda se može reći da najviše nedostaju interdisciplinarni stručnjaci, s obzirom da naše obrazovanje na tehničkim fakultetima nema dodira sa humanističkim naukama i obratno“, kazao je naš sagovornik.
Dakle, navodi on, veliki je deficit Front End developera i projektnih menadžera upućenih u tehnologiju.
„Kada pričamo o dizajnerima, onda interdisciplinarna tehnološka znanja su gotovo potpuno odsutna, i mnogo je veća težina na studijskim programima data vizuelnoj komunikaciji, a razvoj korisničkog iskustva, koristničkog interfejsa, ergonomija, human centered design, su oblasti koje se gotovo i ne obrađuju. Kada svemu tome dodamo i nedostatak stručnjaka iz biznisa makar djelimično upućenih u tehnologiju, tu već stvari postaju još komplikovanije“, objašnjava Milošević.
Novović, direktor Amplituda,ističe da našem tržištu fale i nova zanimanja kao što su product owneri i scrum masteri koji su, kako kaže, ključni za sprovođenje agilne metodologije rada koja je sveprisutna u modernom IT okruženju.
„Privredna komora je u saradnji sa našom osnivačkom članicom ICT klastera Cortex - DevClub, u 2020. godini sprovela istraživanje o deficitarnim ICT zanimanjima“, kaže Dukić.
Ona navodi da na izražen nedostatak IT kadra ukazuje 86,5 odsto potvrdnih odgovora poslodavaca na pitanje da li imaju potrebu za upošljavanjem IT kadrova.
„Među razlozima nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta prvenstveno se ističu sljedeći: nedostatak obučene radne snage na tržištu (za 73 odsto ispitanika), nedostatak iskustva raspoložive radne snage (70.3 odsto), nedostatak neophodnih, ali specifičnih vještina kod potencijalnih zaposlenika (56.8 odsto)“, precizirala je Dukić.
Fakulteti da se uvežu sa privredom
Dukić dodaje da je pomenuto istraživanje pokazalo kako izrazito visok procenat ispitanika, njih čak 56,8 odsto, smatra da crnogorski obrazovni sistem ne produkuje IT kadrove u skladu sa potrebama tržišta rada.
„Svjesni ovog problema, ICT Cortex započeo je niz aktivnosti: uspostavljena je saradnja sa svim univerzitetskim jedinicama, Centrom za stručno obrazovanje, dok smo sa ETŠ “Vaso Aligrudić” potpisali sporazum o saradnji i realizovali prvi projekat edukacije. Zadovoljstvo nam je što je upravo taj prvi projekat iz oblasti edukacije, bio nastavak aktivnosti od prije tri godine kada smo “zasadili sjeme” za bolju IT budućnost“, kazala je naša sagovrnica.
Naime, podsjeća Dukić, 2018. godine su osnivači ICT klastera Cortex učestvovali u kreiranju nastavnog plana za učenike srednje škole, koji je prilagođen tržišnim potrebama čime je, kako kaže, započeta reforma u obrazovanju na čemu žele nastaviti da rade.
„Da bi nam IT, odnosno digitalizacija bili dugoročno usmjerenje sa benefitima na svim ovim nivoima, moramo krenuti od proaktivnije reforme obrazovnog sistema i unaprjeđenja agende u našim osnovnim, srednjim školama, Univerzitetu. To znači da od temelja moramo da razvijamo okruženje i kulturu za inovacije, da usmjeravamo naše mlade na digitalne kompetencije sistemski i ciljano“, naglasio je Novović.
Pritom, dodaje on, ne radi se samo o usvajanju vještina, već o razvijanju pismenosti u jednoj oblasti.
„Treba naučiti djecu od najnižeg stupnja da razmišljaju na inovativan način i da biraju takav pristup pri rješavanju problema odnosno kreiranju rješenja – od svakodnevice do inženjerskog poduhvata. Dakle, potrebno nam je ulaganje u opremu, ulaganje u kadrove, formiranje pametnih i mikrobit klubova u školama, prakse i razmjene, usvajanje novih modela učenja – sve što jedan sistemski pristup podrazumijeva“, precizirao je Novović.
Milošević ističe da je neadekvatan obrazovni program vjerovatno ključna slaba karika IT sektora u našoj zemlji.
„Crna Gora ne može da računa na mnogo industrija koje mogu ozbiljno da doprinesu našem BDP-u, a da nemaju ogromna inicijalna ulaganja. Samim tim, Crna Gora treba da prestane da igra na 100 frontova, i da donese jasnu politiku u kakvu to budućnost ulažemo. Lako je reći da možemo da budemo kao Estonija, ali za tako nešto treba ozbiljna priprema i politička volja cijele države bez obzira na to ko je na vlasti jer se to ne može uraditi u punom mandatu jedne vlade, već je to proces koji treba da traje makar 10 godina“, poručio je sagovornik Portala Analitika.
Prema njegovim riječima, fakulteti moraju mnogo više da međusobno razgovaraju, praveinterdisciplinarne projekte, i da se mnogo bolje uvezuju sa privredom.
„Naravno, ako od osnovnih škola krećemo u reformu, to je najbolji scenario, ali preduslov za to je ovo što sam maloprije rekao — politička volja da svi radimo za jedan viši cilj koji će doći za 10-tak godina, za dobrobit cijele nacije i sve naše đece. Ne kažem da sve ostalo treba da se zaustavi, ali nemamo kapaciteta za veliko rasplinjavanje, moramo dobro da “zagrijemo stolicu” i ne dižemo glave sljedećih nekoliko godina, ako mislimo nešto ozbiljno da napravimo“, istakao je Milošević.
U vremenu pandemije digitalizacija ključni faktor poslovanja
Milošević navodi da je pandemija značajno poremetila mnoge ustaljene procese ali, kako kaže, i otvorila neke nove mogućnosti - naprasne potrebe za digitalizacijom u svim industrijama.
„Crnoj Gori je trebala pandemija da se desi, da bi se dokazalo da nijesmo ništa drugačiji od drugih i da mnoge stvari mogu i trebaju da se realizuju online. Sa druge strane, otvorila je izazove organizacije i pokazala koliko smo kao tim upućeni jedni na druge, i koliko je rad na daljinu ipak potpuno jedan drugi univerzum funkcionisanja“, kazao je direktor Fleke.
Milošević je podsjetio da su za kratko vrijeme, u saradnji sa kolegama iz drugih kompanija i državnih institucija, uspjeli lansirati novi vebsajt - www.coronainfocg.me.
„U novonastalim okolnostima ukazala se potreba za platformom, koja je zvanični izvor podataka vezanih za kretanje epidemije virusa korona u Crnoj Gori, ali i način da se građani adekvatno informišu i prilagode novonastalim okolnostima, koje od većine zahtijevaju poštovanje mjera socijalnog distanciranja. Njegova posebnost je i razvoj servisa za Online donacije (e-commerce rješenje, uz podršku Crnogorske Komercijalne Banke)“, navodi Milošević.
Takođe, dodaje, uspostavili su i sistem za nadzor Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
„U pitanju je monitoring platforma za osobe pod zdravstveno-medicinskim nadzorom, koje imaju svakodnevnu obavezu prijavljivanja svog zdravstvenog stanja. Ovim osobama stiže SMS poruka (servis razvijen u saradnji sa Crnogorskim Telekomom), kao podsjetnik sa jedinstvenim linkom, kojim se aktivira upitnik. Svi odgovori se prikupljaju u sistem, u koji imaju uvid epidemiolozi IJZCG-a, i zahvaljujući tome, mogu odreagovati na svaku promjenu u prijavi simptoma“, objasnio je naš sagovornik.
Pored navedenih, kako kaže, formiran je i servis za donacije - www.aplauzmedicinarima.me.
„Radi se o online platformi Hipotekarne Banke koja je razvijena za prikupljanje sredstava za kupovinu medicinske opreme zdravstvenim radnicima, koja omogućava uplatu novčane donacije. Sva sredstva prikupljena ovim putem, uplaćena su na račun NKT“, podvukao je Milošević.
Novović napominje da otkad nas je zatekla pandemija govorimo o digitalizaciji kao jednom od ključnih faktora opstanka i poslovanja.
„Upotreba digitalnih proizvoda i rješenja sada su – više nego ikada – nužnost svuda, od trgovine do virtuelne nastave. Onoliko koliko je digitalizacija odigrala ključnu ulogu za funkcionisanje u doba korone, toliko je korona ubrzala digitalizaciju. Tako je trenutna otvorenost za digitalni svijet nama donijela nove mogućnosti, saradnje ali i novu odgovornost za zajednicu i društvo“, navodi Novović.
On podsjeća da je Amplitudo u periodu korone bio pokretač i jedan od ključnih subjekata u realizaciji projekata koji su olakšali prevazilaženje krize.
„Radeći iz svojih domova, ali u punim kapacitetima, realizovali smo dva važna projekta. „Uči doma – i zdravlje i znanje“, prvu platformu za učenje na daljinu u Crnoj Gori, Amplitudo je izradio za veoma kratko vrijeme, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. Platforma koju čine web portal i mobilna aplikacija omogućila je cjelokupnom prosvjetnom sistemu da nastavi da funkcioniše tokom korone“, ističe Novović.
Potom su, dodaje, kreirali i platformu „Dobro je to“.
„Usmjereni ovoga puta na mikro i mala preduzeća, osmišljen je web sajt pomoću kog su građani pomagali lokalnim zanatlijama i malim preduzetnicima da opstanu u okolnostima u kojima nijesu mogli poslovati. Projekat je nastavljen kampanjom doniranja paketa usluga u vrijednosti od ukupno 60.000 eura mikro i malim preduzećima“, podvukao je direktor Amplituda.
Izvršna kancelarija ICT Cortexa, navodi Dukić, odradila je analizu poslovanja u 2020. godini za 30 najuspješnijih IT kompanija u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na članice klastera.
„Ukupni prihodi analiziranih top 30 IT kompanija u 2020. godini iznosili su 56,256,439 eura što je za 18% više u odnosu na prethodnu godinu, dok se ukupni profit udvostručio u odnosu na 2019. godinu a iznosio je 10,916,675 eura. Članice ICT klastera su ostvarile rast prihoda od 25%, od čega 79,12% ostvarenih prihoda predstavlja izvoz - ukupno 12,183,955.9 eura9“, precizirala je Dukić.
S druge strane, dodaje ona, IT kompanije su povećale broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu (za razliku od ostalih industrija gdje je bilo otpuštanja radne snage zbog cjelokupne situacije sa pandemijom).
„Ishod odrađene analize nam daje potvrdu da je IT perspektivna grana, izvozno orjentisana, a dalje ulaganje u IT svakako može dati podsticaj za oporavak i jačanje cijele privrede.Trend rasta je nastavljen i u ovoj godini jer kompanije imaju potrebu za zaposlenjem novih kadrova“, zaključila je sagovornica Portala Analitika.
