Ugledni hrvatski profesor i politički analitičar, Žarko Puhovski, ocijenio je da šestomjesečno predsjedavanje njegove države Evropskom unijom (EU) neće približiti Crnu Goru i susjede članstvu u toj zajednici.
„Ništa neće biti ključno i ništa se neće događati, jer u ovom trenutku jedna od dvije najjače članice, Francuska, iz svojih razloga veoma oštro i energično blokira svaki daljnji razvoj u odnosima s tzv. Zapadnim Balkanom, odnosno svaki napredak u pregovorima, prije svega za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. To će, po mojem sudu, trajati još dugo. Francuska će formalno, najvjerojatnije baš u vrijeme hrvatskog predsjedavanja, ublažiti svoje protivljenje, ali tako što će kao cijenu za to umetnuti nove formalnosti u pregovore, koje udaljuju kandidate od članstva”, rekao je Puhovski Portalu Analitika.
On smatra da se nova pregovaračka pravila, koja će uskoro biti predstavljena, najvjerovatnije neće odnositi na Crnu Gori.
„Osim ako opet s francuske strane ne dođe neka nova komplikacija, koju je teško predvidjeti u ovom trenutku”, istakao je Puhovski.
On je ponovio da Crna Gora ima šansu da postane članica EU prije ostalih kandidata.
„Zato što je mala, što ima euro i zbog nekih drugih stvari strategijske naravi koje joj idu u prilog. Kako sad stvari stoje, rok za ulazak Crne Gore u EU je veoma vjerojatno blizu deset godina, a za sve ostale zemlje kandidate više od deset godina”, poručio je naš sagovornik.
ANALITIKA: Na čelo kakve EU je, gospodine Puhovski, Hrvatska stupila 1. januara?
PUHOVSKI: EU je znatno oslabljena, jer je konačno jasno da iz nje izlazi Velika Britanija, jedna od tri politički i ekonomski najjače članice. Britanija je čitavo vrijeme bila članica ʼs figom u džepuʼ, tako da će politički odnosi u EU možda biti olakšani kad ona izađe. Međutim, EU će u osnovi biti oslabljena – prije svega ekonomski, zatim utjecajem u svijetu, a onda i time što Britanija pokušava stvoriti novu verziju prekooceanske alijanse sa SAD-om, koja je jednim dijelom okrenuta protiv EU.
S druge strane, EU je oslabljena time što postoji dosta veliki nered među njezinim članicama po pitanju temeljnih vrijednosti EU, gdje se posebice države Višegradske skupine (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka), a možda i Austrija, pojavljuju kao problem.
EU je oslabljena i time što je u ovom trenutku u poteškoćama da formulira strategiju – od financijske do strategije proširenja, tako da se Hrvatska našla u situaciji da kao nova, mala i slaba članica predsjedava Unijom u doista teškim vremenima.
ANALITIKA: Iz Brisela je, po dolasku nove godine, poručeno da će upravo ona biti ključna za odnose EU i Zapadnog Balkana...
PUHOVSKI: To je potpuno netočno. Ništa neće biti ključno i ništa se neće događati, jer u ovom trenutku jedna od dvije najjače članice, Francuska, iz svojih razloga veoma oštro i energično blokira svaki daljnji razvoj u odnosima s tzv. Zapadnim Balkanom, odnosno svaki napredak u pregovorima, prije svega za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. To će, po mojem sudu, trajati još dugo. Francuska će formalno, najvjerojatnije baš u vrijeme hrvatskog predsjedavanja, ublažiti svoje protivljenje, ali tako što će kao cijenu za to umetnuti nove formalnosti u pregovore, koje udaljuju kandidate od članstva.
ANALITIKA: Hoćete, dakle, da kažete da će Crna Gora i susjedi tokom hrvatskog predsjedavanja biti korak dalje od EU?
PUHOVSKI: Hrvatsko predsjedavanje neće ništa učiniti da se bude korak bliže; to je sigurno. Koliko god Hrvatska doista pokušava nešto učiniti...
Ako netko ima šansu, to je, prije svih ostalih zemalja – Crna Gora. Zato što je mala, što ima euro i zbog nekih drugih stvari strategijske naravi koje joj idu u prilog. Kako sad stvari stoje, rok za ulazak Crne Gore u EU je veoma vjerojatno blizu deset godina, a za sve ostale zemlje kandidate više od deset godina.
ANALITIKA: Ovu prognozu ste, čini mi se, iznijeli još 2017, u intervjuu Novostima.
PUHOVSKI: Tako je. Treba biti pošten i reći da se u ovom slučaju ne radi samo o poteškoćama na strani EU. Imate nejasnu situaciju u odnosima dvije etničke zajednice u Sjevernoj Makedoniji, potpuno nejasnu situaciju s BiH kao državom koja iznutra ne funkcionira, nejasne odnose Srbije i Kosova... Sad su se i u Crnoj Gori pojavili neki odnosi zaoštrene naravi koji bi mogli učiniti neke države članice EU opreznim, ali mislim da će se to ipak izgladiti u narednih nekoliko godina, za vrijeme pregovora.
ANALITIKA: Hoće li se nova pregovaračka pravila – koja će uskoro biti predstavljena – odnositi isključivo na države koje tek treba da otpočnu pregovore s EU, ili će njima biti obuhvaćena i Crna Gora?
PUHOVSKI: Ona će se, prije svega, odnositi na te države, a na Crnu Goru će se odnositi ako se pojave neka nova pregovaračka poglavlja; ako se ne pojave nova poglavlja koja bi trebalo otvarati/zatvarati, onda se to najvjerojatnije neće odnositi na Crnu Goru. Osim ako opet s francuske strane ne dođe neka nova komplikacija, koju je teško predvidjeti u ovom trenutku.
ANALITIKA: Hrvatski premijer, Andrej Plenković, rekao je nedavno da će na majskom samitu EU u Zagreb zemlje regiona dobiti „jasnu evropsku perspektivu i jasan vremenski okvir“. Ako ih ne bude, ima li razloga za strah da će EU izgubiti Balkan?
PUHOVSKI: Mislim da EU nema što gubiti Balkan; Balkan gubi EU. EU može biti sasvim dobro i bez Balkana.
Zapadni Balkan okružen je članicama EU, i on je sad neka vrsta crne rupe u EU, za razliku od ružičaste rupe koju čini Švicarska; to su dvije rupe koje postoje u EU. Problemi u ružičastoj rupi lako se rješavaju jer je Švicarska po mnogo čemu članica EU, dok je ovaj drugi dio – crna rupa – tako okružen da nema drugog izlaza nego čekati da bude primljen u EU.
Na tom svibanjskom samitu u Zagrebu biće određeno nešto što će naglasiti perspektivu i biće određena metodologija (pregovora prim. nov), ali sam gotovo siguran da neće biti određen vremenski okvir.
ANALITIKA: Može li „mali Šengen“ – zona slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga, koju će uspostaviti Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija – biti zamjena za EU?
PUHOVSKI: Prije svega, nisam siguran ni da će se ta zajednica uspostaviti; ako je uspostave, dobro je sve što omogućuje da ljudi lakše putuju i komuniciraju. To je nekakav napredak, ali sigurno ne može biti ni približna alternativa EU. Naprosto, zato što je EU u najvećem dijelu Evrope značila ukidanje granica i lakše kretanje, a na području bivše Jugoslavije je značila uspostavljanje novih granica i otežano kretanje. To je iskustvo koje nam je zadano poviješću i geografijom i njega se ne može naprosto ukinuti.
ANALITIKA: Jedan evropski poslanik skoro je rekao da se EU prema Zapadnom Balkanu ponaša kao zla maćeha. Je li to prestroga ocjena?
PUHOVSKI: To je sigurno pretjerana ocjena. EU se u ovom trenutku ponaša, rekao bih, kao više-manje nezainteresiran susjed. Dakle: ʼNismo naročito zainteresirani što se tamo događa, tu i tamo ćemo reći neku dobru riječ – dajte, ljudi, napredujte, popravljajte odnose, vladavinu prava, ljudska prava, ekonomiju... i jednog dana ćete se kvalificirati za naše članstvo, a onda ćete malo morati pričekati...ʼ.
Naprosto, u ovom trenutku je oslabio interes EU. Nema posebnih ekonomskih motiva za neposredno uključivanje ovog dijela u Uniju, a nema ni posebne opasnosti koja bi odavde dolazila, jer je potpuno jasno da su priče o nekakvoj ruskoj, kineskoj ili turskoj intervenciji potpuno marginalne u odnosu na utjecaj EU. Prema tome, EU se, jednostavno rečeno, svidjelo se to nekom ili ne – ne žuri.
ANALITIKA: Ako se EU ne žuri, vidite li spremnost balkanskih država da nastave da je čekaju?
PUHOVSKI: Bojim se da ove države – a to je ono što je neugodno – nemaju drugog izlaza; ne vidim kakav drugi izlaz imaju...
ANALITIKA: Šta će predsjedavanje EU značiti za Hrvatsku?
PUHOVSKI: Značiće dvije stvari. S jedne strane, da u odnosu na jugoistočne susjede naglasi svoju važnost, pogotovo u odnosu na Srbiju, jer Hrvatska nikad u povijesti nije bila toliko politički superiorna Srbiji kao sada; to je, sa strane hrvatskog nacionalizma, preveliki zalogaj da se u tome ne bi malo uživalo.
S druge strane, značiće to da će Hrvatska doista zbog raznih motiva učiniti sve što može da se ublaži francusko negodovanje, odnosno otpor, ali ne vidim mogućnost da Hrvatska bude dovoljno jaka da se taj problem praktično riješi u narednim mjesecima.
ANALITIKA: Prije šest godina ste u intervjuu za RSE kazali da EU neće doživjeti sudbinu Jugoslavije, već da će ostati ovakva kakva jeste, zato što je manje ambiciozna od Jugoslavije. Da li i dalje mislite tako? Od te izjave se mnogo toga promijenilo u EU...
PUHOVSKI: Uvjeren sam da EU ostaje kao ime i forma, a da će njezin sadržaj vjerojatno slabiti jedno vrijeme, i onda će možda opet početi jačati ako se integrativne funkcije opet budu doživljavale... U ovom trenutku, zbog suverenista i populista koji jačaju u nizu evropskih država – doslovce od Finske do Mađarske – treba očekivati da će slabiti središnje funkcije EU, ali mi se ne čini realnim da će doći do daljnjih izlaska iz Unije, da će ona slabiti formalno, zemljopisno, po broju država... U međuvremenu, dok sama EU sa sobom ne izađe na kraj o tomu tko i što jest ona sama, nije realno očekivati da se posebno bavi proširenjem.
