Sporazum potpisao Marović- Šira javnost za prednosti dogovora Tužilaštva i okrivljenog saznala kada je bivši predsjednik državne zajednice Svetozar Marović nakon mjeseci provedenih u Spužu priznao da je bio vođa kriminalne grupe koju su činili bivši čelnici opštine Budva i njihovi saradnici, a koja je nezakonitim radnjama nanijela višemilionsku štetu opštinskom budžetu. Potpisao je dva sporazuma, dogovorio u zatvoru odleži gotovo tri godine, da plati oko 100.000 evra i državi vrati oko milione eura. Nakon toga otišao je na liječenje u Beograd, gdje se još uvjek nalazi.
I drugi akteri budvanske afere dogovarali su kazne sa Tužilaštvom ali i optuženi u slučaju pokušaja terorizma i slučaju Atlas. Tako je, recimo, glavni izvršni direktor Atlas banke, koja je još uvijek pod istragom, u oju je uveden stečaj i koja je ojadila na stotine klijenata, Djordje Djurdjić potpisao sporazum na osnovu koga će šest mjeseci provesti u kućnom zatvoru. Pristao je i da bude svjedok saradnik u nekim od ključnih slučajeva koje se vode protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića.
Ipak, jedna od odluka, koja je donesena po Sporazumu o priznanju krivice, a koja je izazvala šok u dijelu laičke javnosti je slučaj u kome je policajac M.Z. pretukao maloljetnika i nanio mu teške tjelesne povrede a za učinjeno djelo dobio kaznu od dva i po mjeseca zatvora pred podgoričkim Osnovnim sudom, krajem novembra. Po Sporazumu o priznanju krivice, Rožajac, Dž. L. za prodaju droge u dvorištu osnovne škole kažnjen sa šest mjeseci zatvora.
Da je djavo odnio šalu bilo je jasno još početkom 2018. godine kada je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić poručio nadležnima u tužilaštvima i sudovima da prekinu praksu sklapanja ugovora o sporazumnom priznanju krivice sa osobama koje se sumnjiče za najteža krivična djela.
Da li Tužilaštvo ustvari zloupotreblja ovaj institut kako bi bez sudjenja i javnosti iznudilo priznanje od optuženih koji za uzvrat dobijaju blažu kaznu? Dogovor Tužilaštva i okrivljenog u gotovo svim slučajevima je Sud potvrdio.
Lutovac smatra da je zloupotreba teška riječ- Advokat Branislav Lutovac za Portal Analitika kaže da ne bi rekao da se radi o zloupotrebi.
“Znali smo kad smo uveli taj institut što on znači. U SAD-u se 95 odsto slučajeva završava sporazumom, samo se u oko pet odsto slučajeva ide na sudjenje. U Velikoj Britaniji taj institut ne postoji, iako je kolijevka anglosaksonskog prava”, kazao je on.
Kako dodaje, dobra strana tog pravnog instituta je što ubrzava rješenje krivičnih predmeta, odnosno što je ekonomičan.
“Ono što je problematično je da se eliminišu drugi instituti krivičnog prava kao što je pretpostavka nevinosti, koja se u tom slučaju potire, mogu da se izriču kazne ispod zakonskog minimuma, što više odgovara okrivljenjim nego oštećenim, isključuje se pravo žalbe, izostaje kontradiktorni postupak, potpuno se dakle eliminišu dokazi. Ono što je dobro za Tužilaštvo je da se presude na osnovu priznanja krivice mogu koristiti u sudskim predmetima gdje postoji saizvršilaštvo, iako ta lica koja su saizvršioci nijesu potpisala sporazum”, objašnjava Lutovac.
On dodaje da Tužilaštvo uvijek pribjegava potpisivanju Sporazuma kada procijene da im je komplikovano ići na sudjenje, iako se radi o blažim kaznama.
“Je li to pravedno? Pa znate, pravda je kategorija dosta rastegljiva. U dosta slučejeva nije pravedno”, odgovara Lutovac na pitanje da li su takvi sporazumi pravedni.
Lutovac ističe i da institut Sporazuma o priznanju krivice nije svojstven kontinentalnom pravu. “Ja mislim da smo inficiranim tim institutom potpuno nezasluženo. Ali mi u posljednje vrijeme mnoge institute anglosaksonskog prava preuzimamo potpuno nekritički i to ne dovodi do dobrih rezultata u praksi”, kaže on.
Begović kaže da su kazne pravične - Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović ističe za Portal Analitika da je ubijedjen da su sve kazne koje su izrečene na taj način apsolutno pravične.
“Sporazum o priznanju krivice podrazumijeva da se napravi kompromis izmedju oktivljenog i tužioca da se dobije blaža kazna nego što bi se dobila u redovnom postupku. U tim sporazumima se gotovo uvijek dogovori odredjena novčana kazna i tek kad se uplati novac sud prihvata sporazum i zato je laička javnost u zabludi kada misli da su ta lica privilegovana”, kazao je on.
Broj odluka donesenih na osnovu Sporazuma o priznanju krivice pred Višim sudom u Podgorici veći je za 190 odsto u 2019. u odnosu na 2016., a kod osnovnih sudova za 50 odsto, podaci su Sudskog savjeta dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE). Za deset godina zaključena su 842 Sporazuma, prošle godine 277.
