Diplomatski, ali rat izjavama najviših državnih zvaničnika, obilježio je 3. januar na relaciji Podgorica – Beograd, nakon što je grupa huligana napala crnogorsku ambasadu u glavnom gradu Srbije i pokušala da spali crnogorsku zastavu.
Odnosi dovedeni do političkog usijanja: Time su do političkog usijanja dovedeni odnosi dviju država u jeku najave o mogućem dolasku srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kako bi Badnji dan proveo sa Srbima na sjeveru Crne Gore, i svakodnevnih protesta građana i vjernika Srpske pravoslavne crkve (SPC) širom Crne Gore zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Ambasador Srbije u Crnoj Gori, Vladimir Božović, odbio je da primi protestnu notu u Ministarstva vanjskih poslova, a šef srpske diplomatije, Ivica Dačić, naknadno je objasnio zašto: kaže da se radilo o pokušaju da se nađe alibi za krizu u Crnoj Gori.
Uslijedio je odgovor zvanične Podgorice – otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Srbiji je, u skladu s instrukcijom Ministarstva spoljnih poslova, odbio da primi notu Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
U noti se "izražava najoštriji protest povodom navoda crnogorskih zvaničnika da je Srbija odgovorna za krizu u Crnoj Gori, kao i da Srbija svojim postupcima i politikom ugrožava nezavisnost Crne Gore".
Dobri poznavaoci diplomatskog prava objašnjavaju da odbijanje da se primi nota nije definisano Bečkom konvencijom o diplomatsko-konzularnim poslovima i da se tome rijetko pribjegava – uglavnom kad nota sadrži rječnik koji nije diplomatski ili kad je sadržina krajnje problematična. Pitanje odbijanja note je uglavnom regulisano kroz diplomatsku praksu i tome uglavnom pribjegava Srbija, koja je nekoliko puta odbila da primi protesne note Hrtvatke. Crna Gora je u ovom slučaju uzvratila recipročnom mjerom.
Prije odbijanja da se prime note, premijer Duško Marković nazvao je necivilizacijskim atakom skup Zvezdinih navijača ispred Ambasade Crne Gore u glavnom gradu Srbije, a odnos vlasti Srbije prema tom događaju i paljenju državne zastave Crne Gore je ocijenio zaprepašćujućim.
“Sačuvaćemo našu Crnu Goru uprkos mržnji kojom je zasuta od istih aktera unutar i van njenih granica”, poručio je Marković u objavi na Tviter nalogu.
Na to je odgovorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na televiziji Pink, odmah ujutro. On nije osudio pokušaj spaljivanja zastave na crnogorskoj ambasadi i odbacio je konstataciju crnogorskog premijera da ambasada naše države u centru Beograda nije bila zaštićena.
“To sa zastavom svakako nije nešto za pohvalu i nije nešto čime možemo da se dičimo. Ali ja vas pitam kako to nije bila zaštićena Ambasada (Crne Gore)? Crnogorski premijer govori notorne neistine, ali nemoj da govorimo šta su sve radili srpskom narodu i šta rade svakog dana”, odgovorio je srpski predsjednik.
Rizik od dodatnog zaoštravanja: Zoran Stojiljković, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, za Portal Analitika ocjenjuje da posljednji događaji pokazuju da postoji rizik od dodatnog zaoštravanja odnosa između Crne Gore i Srbije.
“Mislim da se, prije svega, radi o interesu političkog vrha Crne Gore da po svaku cijenu i do kraja zaokruži državnost, bez obzira na posljedice, što zakon o vjerskim zajednicama i njihovoj imovini pokazuje. S druge strane, u pravcu zaoštravanja mogu da vode i neke vrste ambicije za vraćanje u centralizovanu državnu zajednicu nečeg što bi bila zajednica srpskog naroda ili svih Srba, ili pretenzija na neku pijemontsku ulogu u odnosu na druge države”, rekao je on.
On, međutim, ističe da se stalna tendencija da se ponašanje i interesi Srbije mogu pojaviti kao neko ograničenje crnogorskoj samostalnosti, do te mjere naduvava od aktuelne vlasti u Crnoj Gori.
“Niko normalan i demokratski opredijeljen u Srbiji neće podržati ispade poput okupljanja navijača i provokacija ispred crnogorske ambasade u Beogradu. Ali, s druge strane, svaku vrstu reakcije iz Srbije smatrati ugrožavanjem crnogorske državnosti – ogromna je manipulacija. Niko više politički ozbiljan u Srbiji ne misli da je proces ireverzibilan i da se situacija u kojoj je Crna Gora suverena država može i treba mijenjati”, rekao je on.
Posebnu dozu dramatike unosi i najava mogućeg dolaska Vučića da sa Srbima sa sjevera Crne Gore proslavi Badnji dan. Nakon što je prvobitno vijest potvrđena iz njegovog kabineta, srpski predsjednik je saopštio da se ipak predomišlja i da će odluku donijeti u narednim satima. Za sad se ne zna gdje bi on mogao, ako se ipak odluči da prvi put od 2012, od kad je SNS na vlasti, koliko je javno poznato posjeti Crnu Goru, mogao slaviti Badnji dan, ali Portal Analitika saznaje da bi najrealnije bilo u Pljevljima, gradu koji pripada Mileševskoj eparhiji. Sudeći po izjavama crkvennih zvaničnika bliskim mitropolititu Amfilohiju, Vučić nije baš dobrodošao u Crnu Goru. Amfilohije, ali i vladike, bi trebalo da tog dana budu u na Cetinju, tako da jedino ostaju Pljevlja i eparhija čije je sjedište u Prijepolju.
Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić za Portal Analitika ističe da živimo u vremenu post realnosti, pa privid koji nam se servira počinjemo da prihvatamo kao realnost.
“Tako predsjednici Vučić i Đukanović imaju desetine tajnih sastanaka o čijim sadržajima možemo samo da spekulišemo, ali zato nema zvaničnih posjeta i rješavanja zajednickih problema, već se, naprotiv, generišu problemi od kojih obojica imaju koristi u izbornoj godini, kroz homogenizovanje svojih podržavaoca, naspram vještackih arhineprijatelja. U istoj toj vještačkoj realnosti u kojoj nas Evropa kao želi, a mi se kao trudimo da ispunimo uslove za članstvo, njih dvojica odlično se snalaze i zajednicki lakiraju tu stvarnost uz pomoć zajedničkog lakiranog majstora,” rekao je on.
Profesor Stojiljković ističe da u ovako osjetljivom trenutku treba vidjeti da li će eventualna Vučićeva posjeta biti podrška zahtjevima srpske zajednice i SPC u Crnoj Gori ili će to biti posjeta upućena na smirivanje i vođenje dijaloga, bez držanja političkih govora i pozivanja na političku mobilizaciju.
“Kao čovjek koji je uvijek podržavao demokratsku odluku i bio za to da Crna Gora, ako većina njenih građana to želi, dobije suverenu državu, moram vam reći da je, po mom mišljenju, crnogorska državna politika otišla predaleko. Razumijem politički rezon da nemaš stabilizovanu i punu državnost dok nemaš sve institucije pod svojom kontrolom, ali to se rješava urednim odnosom između države i crkve i garantovanjem nekih principa koji se ne dovode u pitanje, kao što je suverenitet Crne Gore”, rekao je on.
Boris Raonić ističe da je iznenađujuće ponašanje klera SPC-a,a koje je dijametralno suprotno od onoga što smo gledali od 90-ih naovamo, pa tenzije ne mogu da odu do tačke u kojoj je prostor za manipulaciju neograničen.
“Tako da sada apusurdno ispada da umjesto evropskog, građanskog, naprednog dijela društva, koje treba da bude brana ovoj eskalaciji loših odnosa i nacionalnih tenzija, tu ulogu zauzimaju oni koji su upravo 90-ih bili na strani nepravde i društvenog ludila”, kaže on.
Jedan od najbliskijih saradnika Amfilohija, rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović, je povodom najave Vučićeve posjete poslao jasnu poruku ko želi da je pročita – “Bojim da takva posjeta jednog državnika drugoj državi ne stavi medijski i uopšte, što se tiče pažnje naroda, sam praznik Božić u drugi plan, što ne bi bilo dobro".
Prema informacijama Portala Analitika, mitropolit Amfilohije trebalo bi da se danas sastane sa patrijarhom SPC Irinejem, a jedna od tema bi mogla da bude upravo posjeta Vučića i mogućnost da on ipak na Badnji dan ne dođe u Crnu Goru. Prethodno bi, kako su javili srpski mediji, Vučić trebalo da razgovara sa Irinejem.
