On očekuje da će donosioci odluka imati razumijevanje za planirano proširenje Aerodroma Podgorica, kao što se desilo u slučaju izgradnje Terminala 2 na Aerodromu Tivat.
„Menadžment će nastaviti da radi svoj posao odgovorno i posvećeno u interesu kompanije i daljeg razvoja nacionalne ekonomije“, podvukao je Orlandić.
Otkrivajući ekskluzivno za naš portal da bi uskoro mogla biti otvorena direktna linija Podgorica– Zagreb, Orlandić je precizirao je da je Aerodrom Podgorica povezan sa 42 destinacije, a Aerodrom Tivat ljeti sa čak 51 destinacijom.
ANALITIKA: Koji faktori su bili presudni da prošlogodišnji rekordan broj putnika na našim aerodromima bude nadmašen za 200 hiljada?ORLANDIĆ: Vjerujem da iza svakog uspjeha mora postojati snažna volja i rad, što je slučaj i sa našim „obaranjem“ rekorda po skoro svim parametrima. Iza svega toga stoje naši ozbiljni i posvećeni radnici. Sam podatak da će kroz crnogorske aerodrome do kraja ove godine proći četiri stanovništva Crne Gore je izuzetan. Zajednički rad predstavnika turističke privrede i raznih državnih institucija su neki od razloga ovako dobrih rezultata.
Svjesni smo da je Crna Gora, u odnosu na geografski položaj i u smislu saobraćajne povezanosti aviodestinacija, zato smo unutar kompanije osmišljavali načine da povećamo dostupnost naše zemlje. Jedna od najznačajnijih karika je naša cjenovna i komercijalna politika. Cijene opsluge putnika i vazduhoplova na našim aerodromima su među najnižim u regionu.
Nadalje, dio cjenovnika je i podsticajna šema koja omogućava avio kompanijama koje saobraćaju ka crnogorskim aerodromima široku lepezu popusta u odnosu na obim saobraćaja koji obavljaju. Ovo je naročito važno kada uzmemo u obzir razvoj novih tržišta i otvaranja novih linija, tj. razvoj destinacija sa kojima crnogorski aerodromi nisu bili povezani u prethodnom periodu.
Glavni grad Podgorica je povezan sa 42 destinacije, odnosno sa 14 zemalja tokom čitave godine I još sedam u sezoni. Avio saobraćaj u Tivtu je drastično različit ljeti i zimi, što je prirodno za primorski grad i njegovu sezonalnost. Tako je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, dok je ljeti povezan sa čak 51 destinacijom, najatraktivnijih evropskih i arapskih zemalja.
Takođe, treba istaći i proaktivan pristup koji kompanija ima prema avio kompanijama u smislu iniciranja razgovora o razvojima novih tržišta, što je rezultiralo činjenicom da su crnogorski aerodromi u prethodne tri godine povezani sa 35 novih destinacija. Sve navedeno nas čini sposobnima da budemo na usluzi razvoju nacionalne ekonomije, naročito razvoju turizma kao strateške privredne grane.
ANALITIKA: Da li činjenica što su aerodromi u Tivtu i Podgorici u prvih 11 mjeseci opslužili više od 1,3 miliona i više od 1,2 miliona putnika aktuelizuje potrebu otvaranja trećeg aerodroma i da li bi bilo logično da se locira na sjeveru države?
ORLANDIĆ: Nasušna potreba Crne Gore je izgradnja novog putničkog terminala na Aerodromu Tivat koji bi donio novu vrijednost cijeloj zemlji. Poznato vam je da je avio biznis izuzetno isplativ, a na primjeru novog Terminala 2 za odlazeće putnike u Tivtu to se i pokazalo. Za tri mjeseca korišćenja tog objekta- cjelokupna investicija će biti isplaćena već u narednoj godini. Snažan razvoj privrede, naročito turizma zahtijeva i snažno razvijanje infrastrukture. Svakako da su novi kapaciteti u svim sferama poželjni, pa tako i za dalji razvoj avijacije u Crnoj Gori.
Ovo je kompleksno pitanje koje zahtijeva mnoge prethodne odgovore: pitanje lokacije - da li je to sjever Crne Gore imajući u vidu konfiguraciju terena i vremenske prilike tokom zimskih mjeseci; zatim veličina aerodroma, vrsta saobraćaja koju želimo da razvijamo, veličina vazduhoplova koji mogu sletjeti/poletjeti... Sve su to pitanja koja zahtijevaju detaljnu analizu.
Međutim, naš predlog ka resornom Ministarstvu je bio razvoj aerodromskih kapaciteta u Ulcinju, imajući u vidu njegov turistički potencijal i mogućnosti.
ANALITIKA: Koliko je rekordnom broju opsluženih putnika doprinijelo sklapanje ugovora sa aviokompanijama, naročito niskotarifnim?ORLANDIĆ: Stabilna politička situacija, učlanjenje Crne Gore u NATO, rast interesovanja stranaca za našu zemlju kao i direktno pregovaranje sa avikompanijama su neki od razloga za rast broja putnika na našim aerodromima. Toga smo bili izuzetno svjesni kada smo pokušali i uspjeli da privučemo neke od najvećih evropskih avio kompanija kao što su Lufthansa, LOT, British Airways uz već ranije prisutne Turkish Airlines, Austrian Airlines, Aeroflot itd.
Vjerujem da je čitaocima drago da čuju da bi uskoro mogla biti otvorena direktna linija Podgorica – Zagreb.
Pored ovoga, u 2020. godini počeće da lete i „Jet2Com“ i „Condor“, dok od kompanija koje već saobraćaju ka nama imamo najave da će obim saobraćaja biti kao u 2019. ili povećan. Za ponos je i činjenica da prema našim aerodromima saobraćaju i tri najveće evropske low cost kompanije – Ryanair, Wizzair i Easyjet, koje u najvećem broju i lete tokom cijele godine.
Mreža letova ovih kompanija se konstantno širi, što omogućava većem broju ljudi iz inostranstva da posjete Crnu Goru, kao i našim građanima da po povoljnim uslovima posjećuju evropske destinacije. Pripadam generaciji kojoj su tek u kasnijoj mladosti bila dostupna česta putovanja avionom, za razliku od naših evropskih vršnjaka kojima je to bilo poput lokalnog saobraćaja. Zato sam jako svjestan kolika je prednost društva kada njegovo stanovništvo ima priliku da upoznaje nove zemlje, kulturu, običaje, poslovne manire.To su stvari zahvaljujući kojima se društvo emancipuje i razvija.
ANALITIKA: Koliko je novca ove godine uloženo u infrastrukturu i opremanje oba crnogorska aerodroma?
ORLANDIĆ. Postoje mnoge stvari u avijaciji i infrastrukturi vazduhoplovstva koje su specifične i čije održavanje naravno nije jeftino. Pored unaprijeđenja same infrastrukture ulaže se u opremu, mehanizaciju, idejna rješenja za realizaciju projekata, razne stavke koje bi trebalo da u cjelosti unaprijede aerodromske usluge i sam izgled. Ove godine uložili smo preko pet miliona eura.
ANALITIKA: Konkretno, šta bi za Aerodrom Tivat značilo uvođenje noćnog saobraćaja, ako to bude moguće?ORLANDIĆ: Crna Gora se pozicionira na tržištu kao visokokvalitetna turistička destinacija. Dakle, koncept koji podrazumijeva privlačenje bogatih gostiju iz svih krajeva svijeta. Da bi takvoj klijenteli skrenuli pažnju na malu zemlju u prelijepom Mediteranu, moramo biti spremni da ponudimo sadržaje koji će u najmanju ruku podrazumijevati komfor za goste i dolazak u terminima koji njima odgovaraju.
U tom smislu, mogućnost da se i noću slijeće na tivatski aerodrom imala bi veliki značaj za ovu vazdušnu luku, za taj grad koji se izdvojio po luksuzu i razvoju, na kraju i za cijelu zemlju.
Konkretno, to bi podrazumijevalo duže radno vrijeme, što bi omogućilo prihvat i otpremu većeg broja vazduhoplova, odnosno putnika i većeg prihoda za aerodrome. Međutim, bitno je istaći da ovaj proces nije jednostavan, da prvo treba napraviti analizu koja će dati odgovor na pitanje da li je sam projekat izvodljiv, a ukoliko odgovor struke bude pozitivan trebalo bi krenuti u realizaciju.
Napominjem da je u pitanju proces koji iziskuje duže vrijeme, velika finansijska ulaganja, koordinaciju velikog broja subjekata i u konačnom kreiranje odgovarajućih procedura za polijetanje/slijetanje vazduhoplova noću.
ANALITIKA: Kako Vi i menadžment Aerodroma Crne Gore komentarišete namjeru Vlade da se aerodromi daju u zakup kroz koncesioni ugovor?
ORLANDIĆ: Iako postoje različita mišljenja vezano za model budućeg razvoja aerodroma, postoji i saglasnost da je dalji infrastrukturni razvoj neophodan. Mišljenja sam da Aerodromi Crne Gore imaju kapacitet da nastave svoj razvoj na način definisan u planskim dokumentima iz sopstvenih izvora i iz kreditnih zaduženja kod renomiranih finansijskih institucija, što bi bili uslovi koji ne bi opteretili finansijsku stabilnost kompanije.
Imajući u vidu da je postupak za koncesiju počeo, vidjećemo njegove rezultate. Kao što vam je poznato, konačna odluka po ovom pitanju je na Vladi Crne Gore koja je osnivač i stoprocentni vlasnik ovog preduzeća, a mi ćemo je u potpunosti poštovati. Menadžment će nastaviti da radi svoj posao odgovorno i posvećeno u interesu kompanije i daljeg razvoja nacionalne ekonomije.
ANALITIKA: Da li će najavljene investicije u podgorički aerodrom, koje predviđaju proširenje terminala za hiljadu kvadrata i uvođenje šest novih čeking mjesta, biti realizovane bez obzira na eventualni aranžman sa budućim koncesionarom?
ORLANDIĆ: Koncept saradnje sa kancelarijom UNDP u Podgorici se pokazao jako efikasnim i korisnim, budući da smo u rekordnom roku uspjeli da izgradimo novi objekat na tivatskom aerodromu – Terminal 2. Kroz identičan aranžman u kompaniji planiramo proširenje Aerodroma Podgorica, gdje bi izgradili tri objekta ukupne veličine hiljadu metara kvadratnih samo za putnike, šest novih check-in šaltera kao i dvije nove KD linije.
Naša planiranja i investicije zasnivamo na činjenici da i u slučaju eventualnog koncesionog aranžmana budućem investitoru treba minimum tri godine da izgradi nove kapacitete, a da konstantan rast saobraćaja zahtijeva hitnu reakciju kako bi bili u mogućnosti da odgovorima svim zahtjevima avio kompanija i putnika. U skladu sa tim očekujemo da ćemo, kao i u slučaju izgradnje Terminala 2 na Aerodromu Tivat, naići na razumijevanje donosioca odluka po ovom pitanju.
Iskoristio bih ovu priliku da vašim čitaocima čestitam predstojeće božićne i novogodišnje praznike i da im poželim ličnu i profesionalnu sreću i uspjeh.
