A da će agilizacija javne uprave već danas biti predmet Horizon2020 programa, najvećeg EU programa za istraživanje i inovacije, e to je pravo prijatno iznenađenje, i potvrda koliko je značajno ono što je 2001. godine Agilni manifest ponudio svijetu. A ponudio je sistem vrijednosti i načela novog doba. I stavio je čovjeka u prvi plan.
U pripremi je bio projekat na temu “Inovacija u javnoj upravi - građenje agilnog javnog sektora”. Zar nije fenomenalno?! Opservatorija za inovacije u javnom sektoru pri Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prepoznala je agilno kao dobar način sistemskih transformacija, kao osnovu za nov teorijski okvir za inovacije u javnom sektoru i razvoj organizacione kulture.
Sve u pozivu tako agilno zvuči: “The purpose is to improve continuously the development of public policy, as well as the efficiency and delivery of public programs and services, and to enhance thereby the creation of public value.” Poziv se bavi samim temeljima upravljanja i demokratije.
Prema nekim procjenama, već 2030. godine broj stanovnika u gradovima će se udvostručiti. Prenaseljenost, zagađenje, spora i komplikovana administracija samo su neki od krupnih izazova sa kojima će se gradovi suočavati. Budući da već sada troše dvije trećine ukupnih energetskih resursa, značaj tehnoloških inovacija koje bi omogućile razumnije korišćenje resursa je ogroman.
Kako se kaže u projektnoj dokumentaciji “promocija inovacija u javnom sektoru je urgentna”. Inovacije su jednako potrebne i u oblasti komunikacija. Četvrta industrijska revolucija, povezivanje digitalnog i fizičkog svijeta na nužno inovativan način, brze i sve brže tehnološke promjene, utiču na sve segmente društva i javne politike, iziskujući krupne pomake u kvalitetu i brzini komunikacije između građana i gradskih uprava i službi.
Tehnologija se dovoljno razvila da je prilagođavanje usluga različitim potrebama konkretnog pojedinca sasvim očekivano i moguće. Uprkos tome što mnoge gradske uprave danas pokazuju spremnost za promjene, inovacioni projekti uglavnom su manjeg obima i ne obuhvataju šira, sistemska rješenja, pogotovo ne na dužoj vremenskoj skali. Drugim riječima, inovativan pristup još uvek nije postao ključni dio strategije razvoja gradova i javnih uprava. Za tako nešto, potebna je saradnja i razmjena iskustava kao i konkretna pomoć.
Agilne metodologije, prvobitno nastale u softverskoj industriji, pokazalo se, uspešno odgovaraju na brze promjene i donose kvalitetan proizvod, odnosno kreiraju realnu vrijednost za klijente, te bi bile od velike važnosti u procesu transformacije gradova. Da bi se razumio značaj agilnog u digitalizaciji gradskih usluga, potrebno je osvrnuti se na osnovnu razliku u pristupu između tradicionalnog i agilnog razvoja softvera.
Tradicionalni način kreiranja softvera podrazumijeva da se prikupe zahtjevi, a potom napravi softver koji se testira tek na kraju ciklusa. Tek tada se ispravljaju eventualni nedostaci. Agilno je napravilo zaokret u logici samog procesa. Softver se razvija postupno u svim svojim segmentima istovremeno, te se u kratkim ciklusima provjerava zajedno sa klijentom da li je u toj fazi kreirano ono što je u skladu za potrebama i zahtjevima. Odmah se ispravljaju nedostaci i novi ciklus, nova etapa razvoja može da otpočne.
Pametan grad nije samo moderan, digitalizovani grad: U razvoju rješenja za javne politike i lokalne usluge, važan dio procesa je da se javne politike testiraju i unapređuju u ciklusima upravo u dogovoru sa građanima kojima su potrebne. A građanima je potrebno da usluga bude brza, procedura jednostavna a dostupnost informacija potpuna.
Barselona je jedan od gradova koji je već formirao konkretne agilne strategije za digitalnu transformaciju u sektoru gradske uprave. I mnogi drugi evropski i vanevropski gradovi osmišljavaju strategije vođene agilnim načelima. Takvi su, recimo, San Hose u Kaliforniji, San Hoakin u Teksasu, poseban po tome što je namjerno od starta sagrađen kao agilni grad po uzoru na agilni razvoj softvera i, recimo, Buenos Ajres. Vlada Velike Britanije ima agilne digitalne službe. Postoji udruženje Agilnih lidera u javnoj upravi, s misijom da pomogne upravama da inoviraju način rada.
Agilno, pored ostalog, na drugačiji način od tradicionalnog sagledava značaj informacija. U modernom vremenu, informacije nisu samo privilegija uskog, odabranog kruga ljudi. One su dostupnije više nego ikada, upravo zahvaljujući nevjerovatnom tehnološkom napretku u oblasti komunikacionih tehnologija u proteklih nekoliko dekada. Međutim, danas nisu dovoljne samo informacije, kompleksnost je tolika da je neophodna integracija znanja iz različitih oblasti. Neophodno je da se ljudi udružuju, sarađuju, unapređuju komunikaciju kako bi zajednički dolazili do inovacija, do kreativnih rešenja. Ovo su ključni elementi agilne kulture koji bi, integrisani u moderan grad od njega zaista napravili pametni grad.
Pametan je i onaj grad u kojem je ljudima dobro, koji se odgovorno ponaša prema svom okruženju i resursima, koji je otvoren, dinamičan i inovativan.
Krupne promjene traže vrhunske stručnjake i eksperte za inovacije, ali i promjenu načina razmišljanja nadležnih iz gradskih uprava kako bi bili spremni da se otvore za promjene i saradnju sa ekspertima. “This will require sweeping changes of mind-set and modus operandi in public authorities.” E tu će da se kola lome, i na žalost vjerovatno slome. Budući lideri će morati da budu vrsni Product Owneri. O tome se takođe već piše, pročitajte Deloitte-ovu seriju tekstova o primjeni agilnog u javnoj upravi. Agilno će značajno promijeniti društvo, u to sam gotovo sigurna.
Za agilne digitalne transformacije, od velike važnosti je adekvatno obrazovanje, odnosno posjedovanja pravih vještina i znanja. Na žalost, u okviru formalnog obrazovanja još uvijek ne postoji adekvatna edukacija iz agilnog, treninzi u inostranstvu su skupi, a stručnjaka nema dovoljno. Kompanija Agile Humans osnovana je sa ciljem da obezbijedi edukaciju, dovede stručnjake iz ove oblasti u zemlju i pruži podršku agilnim transformacijama u kompanijama i organizacijama. Agilna edukacija u procesu digitalnih transformacija gradova otvorila bi sasvim nova vrata novom sistemu vrijednosti, novom društvu.
Jasmina Nikolić
Agile Organizational Developer | Co-Founder at Agile Humans | Senior University Lecturer
