Na osnovu tema koje obrađuju epizode se mogu podijeliti u tri glavne cjeline: evolucija ljudi i društva u svjetlu konstantnog razvoja tehnologije, kolonizacija svemira i Fermijev paradoks (ako je svemir nevjerovatno velik i nepojmljivo star, gdje su svi vanzemaljci?). Sadržaj je na engleskom jeziku i namijenjen je široj publici. Autor se rijetko koristi matematičkim jednačinama, iako će vam često skrenuti pažnju da uz malo truda da shvatite matematiku iza koncepata o kojima se govori možete dobiti daleko bolje uvid u datu temu.
Nove tehnologije
Koje su mogućnosti novih tehnologija i kako će izmijeniti čovjeka? Niz epizoda posvećen je načinima na koji će, uz pomoć tehnologije, ljudi nadograđivati sebe. U njima možete saznati razliku između androida i kiborga i naći vjerovatno najbolji prikaz transhumanizma na Youtube-u.
Posljedice produženog životnog vijeka sagledane su sa više aspekata i podrobno je opisano kakav uticaj mogu imati na odnose u porodici, izbor zanimanja, ali i politiku i ekonomiju jednog društva u kome se prosiječna starost mjeri vjekovima, umjesto godinama.
U epizodi Mind uploading (Učitavanje uma) Ajzak Artur obrađuje temu zamijene naše krhke biološke forme nečim postojanijim i otpornijim na spoljne uticaje. Istražuje različite metode mjerenja procesorske moći ljudskog mozga i upoređuje ih sa postojećim superkompjuterima. Da li je kopija uma jedne osobe ista ta osoba? Da li je smrt takvog čovjeka uopšte moguća? Sve su to pitanja koja se raspravljuju u pomenutoj epizodi.
Od početka industrijske revolucije, prije nešto više od dva vijeka, bilo je nepisano pravilo da nove industrije uništavaju stare, ali i otvaraju nove poslove i mogućnosti. Ubrzanim razvojem automatizacije i robotizacije čini se da je to pravilo prestalo važiti. Veliki broj epizoda posvećen je upravo opisu društva u kojem gotovo da nema oskudice. Obrazovni sistem moraće se prilagoditi svijetu u kojem su fizičke poslove u potpunosti preuzele mašine - roboti sa različitim stepenom vještačke inteligencije. Ako vas zanima kako će izgledati ekonomija zajednice u kojoj svaki dom ima svoj 3D štampač ovo su epizode koje morate pogledati.
Sveprisutna tehnologija do te mjere će narušiti privatnost pojedinca da će ista praktično nestati i pitanje je da li će naši potomci uopšte imati koncept privatnosti. Kao jedno od rješenja za manjak privatnosti mogla bi biti virtuelna realnost. Virtuelni svijet u koji će se čovjek povlačiti kada mu treba vremena i prostora za sebe ili sebi bliske ljude. Nebrojne mogućnosti, kao i opasnosti ove tehnologije obrađene su u više epizoda, ali i u jednoj posebno posvećenoj ovoj temi.
Istraživanje svemira
„Tačno, Zemlja je kolijevka čovječanstva, ali čovjek ne može zauvijek ostati u kolijevci. Sunčev sistem će biti naše zabavište“ – Konstantin Cioklovski.
Koliko god vam se ideje o pomjeranju zvijezda ili čak čitavih galaksija činile suludim na ovom kanalu prilazi im se krajnje ozbiljno. Naučićete sve što ima da se zna o O’Nilovim cilindrima i Dajsonovim rojevima i kakvu će ulogu igrati u dalekoj budućnost čovječanstva.
Iako većina ljudi smatra da ćemo kolonizovati planete našeg i drugih sunčevih sistema to nije ni izdaleka najefikasniji način širenja kosmosom. Kako je to najbolje sažeo, urednik časopisa za nauka 'Universe today', Fraiser Caine: „Gravitacioni bunari su za budale“. Pod gravitacionim bunarima misli se na gravitaciono polje planeta i na činjenicu da je potrebno utrošiti ogromnu količinu energije kako bi se ista savladala i napustila.
Nakon što odgledate epizode iz ove serije biće vam jasnije zašto je, od prije par dana i zvanično, Amerika odustala od slanja astronauta na Mars i najavila povratak na Mjesec, i zašto ih na tom putu u stopu prate Kinezi. Kako će izgledati povratak na naš satelit: od osnivanja prvih privremenih naučnih baza do naseobina sa razvijenom industrijom u kojima živi stotine hiljada ljudi.
Fermijev paradoks
Ideja o životu i inteligentnim bićima sa drugih planeta stara je milenijumima. Sve do 20. vijeka nijesmo mogli raditi ništa do zamišljati kako bi vanzemaljci mogli izgledati i gdje bi se uopšte mogli nalaziti.
Naglim razvojem mnogih nauka, posebno nuklearne fizike i astronomije, sredinom prošlog vijeka razumijeli smo koliko je zapravo kosmos velik i star. Uporedivši vrijeme trajanja svemira sa relativno kratkim vremenom koje je nama ljudima trebalo da od primitivnih plemena lovaca i sakupljača stvorimo nacije koje broje stotine miliona pripadnika, Enriko Fermi je postavio logično pitanje: „Gdje su svi vanzemaljci?“.
Italijanski fizičar i nobelovac, postavio je ovo pitanje prijateljima tokom jedne neformalne večere ni ne sluteći da je njime upalio fitilj koji će se rasplamsati u žučnu debatu koja traje i danas.
