Odluka je donijeta na drugom sastanku Upravnog odbora projekta koji se održao juce u Ministarstvu obrazovanja, sporta i omladine Republike Albanije. Sjednicom je predsjedavala ministarka nauke Crne Gore, dr Sanja Damjanović.
Na početku sastanka, prof. dr Ervin Demo, pomoćnik ministra, pozdravio je učesnike ispred ministarstva i zemlje domaćina drugog sastanka Odbora i ukazao na veliki značaj ovog projekta za region, naglasivši da Albanija u potpunosti podržava njegovu realizaciju.
Ministarka nauke dr Sanja Damjanović se zahvalila domaćinu na organizaciji sastanka i u uvodnom obraćanju članovima Odbora se osvrnula na neophodnost uspostavljanja velike naučne infrastrukture u ovom regionu, koja će predstavljati platformu za edukaciju mladih naučnika i jedinstven centar izvrsnosti koji će učiniti da i zemlje regiona budu konkuretne ostatku Evrope.
Posebni gost na sjednici Upravnog odbora bio je profesor Hervig Šoper, nekadašnji generalni direktor CERN-a i tvorac Inicijative za uspostavljanje međunarodnog instituta na prostoru Jugoistočne Evrope. Profesor Šoper je u svom izlaganju istakao da je riječ o projektu koji je toliko veliki da ga ne može finansirati samo jedna zemlja. On je podsjetio da je CERN osnovan poslije II Svjetskog rata ne samo u cilju unaprijeđenja nauke i tehnologije, već i okupljanja ljudi koji rade zajedno u miru i za mir. U tom kontekstu, ukazao je da Evropska komisija pozitivno gleda na projekat, tako da je odluka o opciji instituta idealan signal za Brisel da zemlje Regiona rade zajedno i imaju zajednički cilj.
Nakon odluke, na sastanku je takođe usaglasen i nacrt Memoranduma o saradnji, koji će Odbor dostaviti predsjedniku Republike Bugarske Rumenu Radevu, koji je prvobitno predložio potpisivanje Memoranduma od strane premijera na EU-WB Samitu u Sofiji u maju. Uz to, sljedeći koraci Odbora biće pripremne aktivnosti na izradi Glavnog projekta i biznis plana.
Drugom sastanku Upravnog odbora prisustvovali su: ministarka nauke dr Sanja Damjanović, predsjedavajuća Odbora, prof. dr Ervin Demo, pomoćnik ministra obrazovanja, sporta i omladine Albanije, Alma Hasanović, samostalna savjetnica za evropske integracije i međunarodne odnose u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, prof. Kostadin Kostadinov, savjetnik ministra obrazovanja i nauke Bugarske, prof. Leandar Litov sa Univerziteta u Sofiji “Sv. Kliment Ohridski”, dr Tome Antičić, državni sekretar u Ministarstvu nauke i obrazovanja Hrvatske, prof. dr Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju – Katedra za energetska postrojenja i energetiku), dr Konstantinos Kyritsis iz Direktorata za međunarodnu i tehnološku saradnju u Generalnom sekretarijatu za istraživanja i tehnologije Grčke, Arber Geci, pomoćnik ministra nauke, obrazovanja i tehnologije Kosova, Baton Dushi, politički savjetnik nauke, obrazovanja i tehnologije Kosova, Biljana Trajkovska, Državna savjetnica ministra za strateško planiranje u Ministarstvu obrazovanja i nauke Makedonije, prof. Mimoza Ristova, Univerzitet “Sveti Kirilo i Metodije” u Skoplju, Jugoslav Đorđević, prvi savjetnik u Ambasadi Republike Srbije u Republici Albaniji.
Ispred Crne Gore prisustvovali su i: prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju u Kliničkom centru Crne Gore, dr sci med. Aleksandar Čelebić, onkolog u Kliničkom centru Crne Gore i Marijeta Barjaktatović Lanzardi, samostalna savjetnica u Ministarstvu nauke i kontakt osoba za Međunarodni institut.
Podsjetimo, Hadronska kancer terapija pomoću protona i težih jona danas predstavlja najsavremeniji i najuspješniji metod za liječenje velikog broja različitih vrsta kancera. Upravo bi ovaj metod liječenja bio dostupan svim građanima u Regionu kroz Institut, što ga svrstava u jedan od najljepših primjera projekata „nauke za društvo“.
Projekat bi istovremeno bio jedinstven u svijetu, jer bi Institut bio ustanova u kojoj bi 50 odsto vremena bilo odvojeno za istraživanja iz Biomedicine. Na projektu bi radilo oko 1000 istraživača, naučnika, inžinjera, fizičara i doktora, dok bi broj pacijenata pokrivao potrebe teritorije od oko 20 miliona stanovnika.
