Samoinicijativne korekcije kojima nikada nećete napraviti grešku su oplemenjivanje prozora ili balkona biljkama. Vaša individualna kreacija uvijek će se uklopiti kao šareno staklence u mozaik, djelo koje priroda usklađuje…
O uređenju zelenih površina razgovaramo sa Valentinom Lazarević, diplomiranom inženjerkom pejzažne arhitekture iz vrtnog centra "Kalia".
“Zelena površina balkona postoji u gradovima kao izraz potrebe da se ozelene raspoloživi prostori pa i oni koji su ranije bili neupotrebljivi u tom smislu. Uvijek biljke oživljavaju ambijent i pune prostor živim bojama i živom energijom. Nova prilika za ozelenjavanje takvih prostora naišla je zbog širenja znanja iz oblasti hortikulture, napretka i razvoja samih saksija koje sada uključuju i irigacioni sistem. Ranije nijesmo mogli na to računati“, kaže Lazarević.
Dodaje da nam se otvara prostor za ozelenjavanje balkona i savremena arhitektura, mada tu tek predstoji poboljšanje.
„Do sada nije ostavljano prostora za žardinjere, a sada se javljaju zahtjevi da se formira žardinjera koja ima dovoljnu dubinu da se u nju sadi ne samo sezonsko cvijeće koje jeste najčešći odabir, nego da se u njoj gaji neko niže drvo“, ističe Lazarević.
ANALITIKA: Već imamo primjere malih “visećih” vrtova?
LAZAREVIĆ: Imamo takvih primjera na primorju, po Podgorici, i to sve više, što je za pohvalu, ali se moramo osvrnuti na taj staromodni balkon koji je najdominantniji vid produžetka dnevnog boravka i najprisutniji je kod nas.
ANALITIKA: Kako pristupiti uređenju ovih malih površina? Gdje su ograničenja, a gdje mogućnosti za ozelenjavanje…
LAZAREVIĆ: Ograničenja su velika, budući da je riječ o malom prostoru koji obično služi i za druge namjene.
Najbolje je pristupiti uređenju balkona planski, to je ključ, jer mali prostor ne trpi greške naročito po pitanju izbora nekih većih biljaka. Ako se u jednom trenutku osmjelimo da takvu biljku odaberemo, može nam se kasnije vratiti kao bumerang kad ona preraste, a mi se za nju još i emotivno vežemo, pa bude problem šta dalje sa njom …. I onda nekako trpimo mi, ne uživamo u tom prostoru koji je za uživanje namijenjen, nego prepuštamo prostor koji postaje tijesan i biljci.
Zato moramo imati jasnu predstavu šta želimo prije nego što uđemo u nabavku materijala.
Ukoliko ste početnik neki moj savjet bi bio da odaberete nekoliko vrsta biljaka po mogućnosti onih koje se lako održavaju da ne bi prerano zaključili da održavanje biljaka nije posao za vas – jer se to kod nas često dešava: ljudi odaberu biljke po habitusu (spoljnom izgledu), ne vodeći računa o ostalim karakteristikama ….. I onda nakon prvog neuspjeha proglase sebe osobom kojoj taj posao ne leži, kojoj cvijeće nije “namijenjeno”, koja nema “zelenu” ruku.
Zato savjetujem, ako ste početnik, odaberite da gajite sukulente Njih mogu gajiti čak i oni koji budu dugo odsutni, ili zaposleni ljudi, koji se ne mogu posvetiti biljkama u većoj mjeri.
Sukulenti svoju otpornost najviše duguju zadebljalom listu i u trendu su. Postoji cijela “opsesija“ i na evropskom nivou tim biljkama. Najtraženije među njima su vrste rodova Sempervivum i Echeveria. Osim lakog gajenja, karakteriše ih i lako razmnožavanje. Obilje je njihovih podvrsta i kultivara (formi) različitih boja, i možete brzo doći u situaciju da poklonite drugoj osobi biljku koju ste sami proizveli. To zadovoljstvo će vam dati podstrek da nastavite gajiti biljke.
Jako je važno krenuti sa manjim brojem biljaka, naravno kako vaše znanje napreduje, kako vaše iskustvo napreduje, možete proširiti dijapazon i uključiti još neku biljku koja je zahtjevnija, a sve to pod uslovom da imate vremena da im se posvetite.
ANALITIKA: Često vidimo kombinacije mini vrtova …. Šta može da ide zajedno u jednu saksiju?
LAZAREVIĆ: Sve kombinacije su dozvoljene, ukoliko se radi o redu biljaka koji imaju iste potrebe za vodom. Morate voditi računa iz praktičnih razloga da se u jednoj saksiji nalaze biljke koje se zalivaju u istom vremenskom intervalu. Neće nikako biti praktično da npr posadite lepog jovu pored muškatle, jer imaju potpuno dvije različite dinamike potreba za usvajanje vode putem korijena, pa to nikako ne preporučujem. Naravno, izbor treba prilagoditi i vizuelnim mjerilima, jer previše raznolikosti može stvoriti suprotan efekat u estetskom smislu.
ANALITIKA: Osim sukulenata, za ukras balkona se koriste biljke sa puno cvjetova. Kako savjetujete hobiste?
LAZAREVIĆ: Nekako je sezonsko cvijeće najčešći izbor večine ljudi koji se bave uređenjem sopstvenog balkona, brzo se postiže željeni efekat - rekla bih da je to razlog. Osim toga, mogu se gajiti u žardinjerama manjih dimenzija koje se fiksiraju za zid ili ogradu balkona. Biljke obilno cvjetaju, gotovo bez prestanka u toku cijele sezone. Gajeći jednu vrstu možete efektno urediti balkon, budući da je većina prisutna na tržištu u gotovo svim bojama duge.
Osvrnula bih se i na izbor boja čak i kada se sadi samo jedna vrsta biljake...
To je prilično stvar ličnog ukusa i boja koje nas okružuju. Postoje balkoni na kojima su hrabro iskombinovane boje, uvijek taj izbor govori o uzgajivaču, njegov je lični pečat.
Međutim, ako govorimo o ograničenom prostoru kakav je balkon, moj savjet je da se baziramo na manji broj boja koje ćemo kombinovati. Ponavljanjem, prije nego raznolikošću, možemo na balkonu postići željeni efekat.
ANALITIKA: Pa kako se opredijeliti za 2-3 boje pored mnoštva lijepih boja iz ponude? Vrlo često na balkonima vidimo mnoštvo boja i to izgleda lijepo, kao buket?
LAZAREVIĆ: Ako je šareno vaš izbor, idite u tom pravcu. Ako se odlučite za svedeniju varijantu, već sljedećeg proljeća se možete odlučiti za drugačiju cjetnu kombinaciju.
Za početnike, kojima je teško da predvide kako će se određene biljke uklopiti zajedno, na tržištu su prisutni sezonski miksevi, sastavljeni od najatraktivnijih vrsta jednogodišnjeg cvijeća, verbena, bakopa, petinija, muškatli.
Kad govorimo o sezonskom cvijeću, predlažem da ga kombinujete sa zimzelenim biljkama, baš iz razloga da terasa ne bi bila ogoljena u određenom periodu, kada dolazi do smjene sezonskog cvijeća. Zimzelene biljke, npr šimšir, lovor, kurika, mogu da posluže kao baza kompozicije, kao zelena podloga na kojoj se jasno oslikava kolorit sezonskog cvijeća.
Za aktivnije hobiste predlažem da mijenjaju sezonsko cvijeće dva puta godišnje u ljetnjem periodu - surfinija, petunija, a u zimskom viola, bijela rada ili primula, bijela jagorčevina, jer će imati uvijek mnoštvo cvietova na balkonu.
Mogu se uključiti i lukovice - kale, kane, ljiljani, begonije, dalije tzv. ljetnje, a jesenje koje će vas veseliti narednog proljeća su lale, narcisi i slično. Ima veliki broj lukovica koje mogu da prezime, pa za one koji ne žele da ulažu svake godine u cvijeće one su dobar izbor.
ANALITIKA: Da li ima ljudi koji tako često mijenjaju i sade sezonsko cvijeće?
LAZAREVIĆ: Na žalost nema ih mnogo, ali je za pohvalu što ih ima sve više. Postoji tendencija rasta … Ne bih rekla da je razlog materijalne prirode, koliko je otklon prema gajenju cvijeća i ubjeđenje velikog broja ljudi da je to previše težak posao za njih ili da je to obaveza koju ne žele ili ne mogu sebi da priušte u ovako brzom tempu života.
Moram napomenuti da nam posao oko cvijeća vraća dobar dio uložene energije, čak i više nego što uložimo i neka to bude neka poenta svim ljudima da pokušaju da gaje cvijeće, da ne odustaju odmah, nego da ulože dodatni napor – pozitivna energija se uvijek vraća.
Posmatranjem rasta i promjena tokom razvoja biljaka čovjek uči o životu, stiče razumijevanje, koje može primijeniti i u drugim oblastima života.
ANALITIKA: Koje su biljke najpopularnije kod nas i koliko ljudi prihvataju neke nove vrste koje predložite da isprobaju?
LAZAREVIĆ: Najviše se za balkone odlučuju za jednogodišnje sezonsko cvijeće, o kome smo već govorili, mada je veliki broj ljudi koji gaje začinsko i aromatično bilje koje može da se koristi u kuhinji - bosiljak, origano, lovor, ruzmarin, žalfija …. Po popularnosti su te biljke odmah iza sezonskog cvijeća.
Gaje se često i zimzelene biljke, tu gdje prostor omogućava – lovor, božićno drvo, kurika.
ANALITIKA: Da li se mali četinari mogu gajiti na terasama? Kakvu preporuku dajete, pretpostavljam da vaši klijenti vole da eksperimentišu?
LAZAREVIĆ: Ne preporučujemo ih, naročito ne bez konsultacije sa stručnim licem, jer se često griješi pri odabiru četinara, u prvom redu po pitanju nadmorske visine za koju su namijenjeni.
Da ne bi došli u situaciju da biljke zasjenjujete, oporavljate ili patite što nisu uspjele, preporučujem da odabirate biljke autohtone u područji u kome se nalazite, ili da su iz istog klimatskog područja.
ANALITIKA: Vidimo da na terasama novih poslovnih zgrada, hotelima, naročito na primorju ima malih vrtova gdje ima i četinara?
LAZAREVIĆ: To su već pozitivni primjeri moderne arhitekture koja je prepoznala važnost zelenila kao dijela ukupne slike urbanog života, gdje su predviđene žardinjere dovoljne dubine.
Takve žardinjere su konstrukcijski podržane da bi moglo da se podnese toliko opterećenje i gajenje velike odrasle biljke. U tim slučajevima žardinjere moraju biti dubine 1-1,5m a širine mnogo veće. U takvim žardnijerama je moguće odgajiti jedno odraslo drvo starosti 20-30 godina i obezbijediti koliko toliko permanentno mjesto.
ANALITIKA: Ima i maslina u saksijama i žardinjerama. Da li je to vrsta nemoguće misije u odgajanju?
LAZAREVIĆ: Pa može da bude dobro rješenje za određeni vremenski period. Za takvo rješenje se odlučuju ljudi koji imaju prostor na otvorenom na koji mogu da je premjeste poslije određenog vremena ili je poklone nekome ko ima baštu.
Maslina se može gajiti duži niz godina tako što ćete je presađivati iz manje u veću saksiju. U jednom trenutku će svakako prerasti balkon, pa čak i terasu i biće neophodno da se presadi na slobodnu zelenu površinu..
ANALITIKA: Da li isti princip važi i za manje citruse?
LAZAREVIĆ: Citrusi se mogu uspješno gajiti u saksijama, s tim da uvijek zavisi od podloge i mjesta. Može se čak i više decenija uživati u plodovima citrusnih vrsta na balkonima, ukoliko naravno imate toliko prostora.
Morate naravno voditi računa o redovnom zalivanju i redovnoj prihrani, jer je sistem gajenja u saksiji ograničen, vještački stvoren gdje biljka direktno zavisi od uzgajivača i onoga što se doda od hranjivih materija budući da korijen nema prostora da se razvije i sam potraži hranjive materije.
Često se to zanemaruje, pa takve biljke u saksijama obično imaju slabije plodove. Osim toga na slabiji razvoj ploda mogu da utiču napadi biljnih bolesti i štetočina.
ANALITIKA: Da li imate slučajeva kada uzgajitelji imaju stav – prilagođavaću se i ispunjavati biljkama uslove donekle, a očekujem i od njih da se prilagode mojim uslovima? Poput neke vrste opstanka ili borbe za opstanak?
LAZAREVIĆ: Svi imamo takve trenutke…. Dešava se i profesionalcima da zbog prirode posla budu odsutni duži vremenski period, zanemare biljke, a one to ne trpe, ipak se mora stvoriti pažnja i određena obaveza, upravo zato što su na balkonima vještački stvoreni uslovi u kojima biljke direktno zavise od pažnje.
Odmah takva situacija rezultira lošim stanjem biljaka, treba određena odgovornost …. Opet tempo života je danas takav da ne mogu svi da se vežu i da priušte sebi mali vrt, ali se uvijek može imati bar nekoliko biljaka koje ne zahtijevaju veliku pažnju kao recimo sukulenti, muškatle…
ANALITIKA: Kakva pažnja treba biljkama na balkonima u proljeće – prihrana, presađivanje, orezivanje?
LAZAREVIĆ: Prihrana je jako važna za sve navedene biljke, ako već odaberemo saksije u koje stavljamo svjež supstrat (zemlju), koji je već obogaćen organskom materijom, moramo nadalje voditi računa da se hranjive materije redovno dodaju.
Postoji širok spektar mikrobioloških i mineralnih đubriva koja se dodaju biljkama. Jako je bitno da osim osnovnih elemenata kao što su azot, fosfor i kalijum, sadrže i mikroelemente naročito u slučaju ljetnjeg sezonskog cvijeća, čiji intezitet boja cvijeta ne može biti u potpunosti postignut bez adekvatne prihrane.
Najbolje je koristiti specijalizovana đubriva – posebno ako gajite samo određenu vrstu biljaka, onda treba odabrati i prihranu koja je za nju namijenjena. Različite su prihrane za petunije, muškatle citruse i sl. u skladu sa njihovim specifičnim potrebama.
Ukoliko imate veliki broj biljaka koje su različitih potreba, onda iz praktičnih razloga možete koristiti jedno vodotopivo đubrivo koje sadrži mikroelemente i primjenjivati za sve biljke koje se nalaze u istoj fenofazi. Različite su potrebe biljaka za elementima u fazi ukorjenjivanja, rasta, cvjetanja i plodonošenja. Ispratiti sve faze adekvatnim đubrivom, uz pravi savjet, lakše je nego što se čini.
ANALITIKA: Koliko često vam se obraćaju ljudi i traže savjete za gajenje biljaka na balkonima?
LAZAREVIĆ: Mi smo uvijek na raspolaganju za zainteresovane hobiste. Prilikom odabira i kupovine uvijek je tu razgovor o preporukama za uzgajanje i korišćenje adekvatnog đubriva. Obično oni koji godinama njeguju biljke imaju znanje na visokom nivou, i ne traže preporuke, već dijele sa nama svoja iskustva, svjesni šta su uradili dobro, a šta ne.
Međutim oni koji tek kreću žele informacije, a mi smo tu da ih ohrabrimo i damo smjernice.
Za balkon je jedna godina gajenja sasvim dovoljna da sljedeće godine možete sebe smatrati dovoljno kompetentnim i da vam nije potrebna stručna pomoć.
ANALITIKA: U Kaliji se bavite uređenjem i malih i velikih površina?
LAZAREVIĆ: Bavimo se uređenjem zelenih površina u najširem smislu. Mnogo je više poslova i projekata na jugu, pretežno zbog finansijskih razloga, ali i klimatskih, jer mogu sebi da priušte više mogućnosti.
Vrlo često imamo zahtjeve od klijenata za projektovanje, izvođenje i održavanje svih zelenih površina, i uspješno ih realizujemo.
Balkoni i terase su dio koji povezuje enterijer sa eksterijerom i ukupnim ambijentom. Trudimo se da postignemo lijepu povezanost i ispratimo ideju arhitekte koji je osmislio prostor, a nekada i korigujemo … Radujemo se svakom novom projektu i izazovu koji nas dočeka.
Fotografije: Privatna arhiva, Pinterest, Dizajn doma, Moj dom
