Za manje od 24 sata od kada je puštena aplikacija na osnovu koje građani mogu provjeriti da li su podržali nekog predsjedničkog kandidata, javilo se na stotine onih koji tvrde da nikada nijesu dali svoj potpis i podržali Vasilija Miličkovića ili Marka Milačića, čije je kandidature DIK potvrdio.
Zloupotrijebljeni podaci zaposlenih u Privrednom sudu: Pa smo tako čuli da su zloupotrijebljeni lični podaci čak 84 zaposlenih u Privrednom sudu.
„Svih 84 zaposlenih su potvrdili da nijesu dali podršku ni jednom predsjedničkom kandidatu, niti su dozvolili da se u tu svrhu koriste njihovi matični brojevi“, navodi se u saopštenju Privrednog suda u kome se dodaje da je javnosti poznato da su sudije u vršenju svoje funkcije dužne da se uzdrže od bilo kakve političke aktivnosti.Među onima koji kažu da nijesu dali svoj potpis ima i novinara ali i političara. Tako je, recimo, Jovan Vučurović, visoki funkcioner DF-a saopštio da se njegovo ime nalazi među potpisnima podrške Marku Milačiću.
Centar za demokratsku tranziciju već je predao je Vrhovnom državnom tužilaštvu 94 prijave građana koji sumnjaju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni. Kažu da im javilo oko 400 gradjana koji tvrde da im je neko falsifikovao potpis. Kako saznajemo, Tužilaštvo je formiralo predmet u ovom slučaju.
Miličković i Milačić odbacili optužbe: Sa druge strane, i Miličković i Milačić su odmah odbacili optužbe. Na pitanje novinara kako objašnjava da je aplikacija DIK-a pokazala da su ga podržali ljudi koji to nijesu učinili i da su njihovi lični podaci falsifikovani, Miličković je kazao da se to “otkriveno naknadno”.
“To je otkriveno naknadnom pameću, jednom diverzijom. UDBA je izvršila diverziju na DIK”, rekao je Miličković. On kaže da provjerom aplikacije ne može da nađe imena ljudi koji su ga podržali, njegovih prijatelja i kumova. A da ima i onih koji su ga zvali u četiri sata ujutro, nazivali ga pogrdnim imenima jer mu nijesu dali podršku a njihovo se ime nalazi među potpisnicima.
I Milačić tvrdi da je čitava priča sa softverom za provjeru potpisa "prevara u kojoj učestvuju DPS i Državna izborna komisija da bi se nanijela šteta opozicionim predsjedničkim kandidatima"
Milačić je rekao da su provjeravali spisak potpisa koji su prikupili za njegovu kandidaturu i da u njemu nema potpisa opozicionih političara koji se pojavljuju u bazi DIK-a."Sve potpise smo pokupili pošteno i na terenu, naši aktivisti su nosili majce Prave Crne Gore i čak smo provjeravali naše volontere. Ako smo mi falsifikovali i jedan potpis, tako se to vratilo meni i mome sinu", rekao je Milačić. Tvrdi da imaju brojne primjere koji ukazuju da sistem DIK-a ne funkcioniše i da nešto ne štima.
"Nekoliko naših aktivista su potpisali za moju kandidaturu a nema ih u bazi DIK-a,", rekao je Milačić.
Šta kažu iz Državne komisije: Iz DIK-a je odmah odgovoreno da su stvari jasne - sve što su kandidati predali u kutijama i fasciklama je na softveru."Sad oni koji su švercovali potpise prave gužvu. Našim stručnim ljudima, inženjerima nije prvi put da se bave ovim poslom. Sve što dobiju na listama od kandidata ukucavaju u kompjuter, ništa ne može da promakne, taj softver kasnije prepoznaje duple potpise. Sad je opet izgleda kriva Državna izborna komisija", kazao je sekretar komisije Veljo Čađenović za Antenu M.
U trenutku pisanja ovo teksta (utorak oko 22 sata) aplikacija za provjeru potpisa nije radila, a nije bilo zvanične informacije o tome hoće li i kad će proraditi.
Moguće da je pao sistem: Stručnjaci za IT objašnjavaju da je moguće da je pao sistem, odnosno da ima veliki broj gradjana koji su u istom trenutku ulogovani. Takodje, kako navode dobro upućeni, moguće je da medju potpisima nema onih koji su stvarno dali podršku iz dva razloga – da postoji greška u softveru, odnosno da se pojave bagovi ili da potpisi nijesu bili validni, odnosno da se ne slaže ime i matični broj. Dovoljno je da dodje do permutacije jednog broja.
Kako god, sada teorijski možemo doći u situaciju da Vasilije Miličković ili Marko Milačić budu izabrani za predsjednika na osnovu falsifikovanih potpisa. DIK, kako je saopšteno, nema mogućnost da poništi već potvrđene kandidature. Jedino što je jasno je da građani ni krivi ni dužni mogu platiti kaznu od 2.000 eura – ako se utvrdi da su potpise dali za dva kandidata. U tom slučaju im preostaje da podnesu krivičnu prijavu protiv N.N. lica. Jer, kandidati sami ne prikupljaju potpise već to za njih rade ili stranački aktivisti ili volonteri.Glas - potpis se plaća euro: Nezvanično se pominje da se za glas plaća euro a mogućnost manipulacije su velike, posebno kada je birački spisak sa ličnim podacima lako dostupan i kada ga je moguće kopirati i štampati.
Ključno pitanje je, međutim, je li moguće sada izaći iz ove situacije, ako DIK nema mogućnost da poništi potvrđene kandidature? Iz DIK-a je objašnjeno da oni nemaju nikave zakonske mogućnosti da reaguju već da takva eventualna zloupotreba podliježe nekim drugim odredbama drugih zakona koji se tiču zaštite ličnih podataka.
“Zbog čega Izborna komisija aplikaciju nije postavila prije mjesec dana, nego su sačekali da potpise predaju tri kandidata... Da su objavili ranije, mogli bi i da reagujemo ranije. Ovako imamo situaciju gdje je vrlo teško bilo šta uraditi", kazala je direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković za TV Vijesti. Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kaže da DIK mora da nađe način da ispita odluku o potvrdi rješenja.
Jedan od načina kako da se svemu ovome stane na put je, kako recimo prelažu u CEMI-u da se smanji broj potrebnim potpisa za kandidaturu ali i da se potpisi ovjeravaju kod notara. U toj NVO ističu da nije bilo dobro ranije rješenje da se potpisuju pred članovima opštinskih komisija, jer su sastavljene od predstavnika političkih partija koji nijesu nezavisni. Ali, to je na dugom štapu i zato je potrebna izmjena zakona.
Kako se god završi priča oko falsifikovanja potpisa, uoči ovih predsjedničkih izbora, jedno je jasno – i onaj ko je do sad vjerovao da su izbori regularni, od juče teško da će imati minimum povjerenja u izborni proces.
