Na sjednici Vlade Crne Gore koja je održana 10. novembra, usvojena je Procjena uticaja na baštinu za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Riječ je o Heritage Impact Assessments (HIA) studiji urađenoj u saradnji sa ekspertom Međunarodnog savjeta za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS), a prema smjernicama Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), i koju je ujedno revidiralo.
Nakon višedecenijske devastacije prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa liste zaštićene svjetske baštine, zbog koje je Crna Gora u više navrata dobijala oštre proteste UNESCO-a, napravljen je prvi konkretniji korak ka pokušaju očuvanja barem onoga što je ostalo od nekadašnjeg neponovljivog dragulja najjužnijeg fjorda Evrope.
Generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, Aleksandar Dajković, za Portal Analitika precizira da je cilj HIA studije „da se provjeri i načelno predloži model usklađivanja instrumenata planiranja koji će biti u saglasnosti sa zaštitom izuzetnih univerzalnih vrijednosti.
- Sve cjeline su integralno i kritički sagledane i ocijenjene. Za Kostanjicu je posebno data jasna ocjena i predložene mjere suspenzije akata za gradnju na osnovu Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Kostanjica, kao i pokretanje izrade projekta sanacije, kako bi se smanjilo vizuelno ugrožavanje temeljnih univerzalnih vrijednosti koje se najdrastičnije manifestuju u vizurama iz Perasta i Risna - dodao je naš sagovornik.
ANALITIKA: Što podrazumijeva HIA studija za jedno područje, naročito kada se ono nalazi na listi UNESCO-a?
DAJKOVIĆ: Procjena uticaja na baštinu, odnosno Heritage Impact Assessments (HIA) za Prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora, sprovedena je u skladu sa smjernicama ICOMOS-a, ali i zahtjevima koji su Crnoj Gori postavljeni 2014. godine na 38. sjednici Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a u Dohi, i na 40. sjednici istog tijela prošle godine u Istanbulu. Cilj je da se, u okviru procjene uticaja na baštinu, provjeri i načelno predloži model usklađivanja instrumenata planiranja - kako zakonskih, tako i praktičnih planerskih - koji će biti u saglasnosti sa zaštitom izuzetnih univerzalnih vrijednosti.
Pravilno planiranje i upravljanje prostorom Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, podrazumijeva zaštitu tih izuzetnih univerzalnih vrijednosti samog dobra, i to kroz zaštitu atributa koji tu vrijednost materijalizuju ili promovišu, ali tako da se omogući održivi, pravedan razvoj, zasnovan na zaštiti kulturnog nasljeđa.
Postupak procjene uključuje sljedeće elemente koji utiču na stanje baštine unutar Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora: generalizaciju bazičnih atributa izuzetne univerzalne vrijednosti; detekciju i analizu generalnih procesa u prostoru; strukturu i karakter zakonskog i prostorno-planskog okvira; analizu izbora pojedinačnih prostorno-planskih i projektnih usmjerenja, mjera i rješenja; generalizaciju potencijalnih opasnosti za izuzetnu univerzalnu vrijednost i njene atribute kao materijalizaciju istih (kako pojedinačnih tako i onih generičkih, uslovljenih procesima ili sistemskim rješenjima); analizu potencijalnog uticaja prepoznatih opasnosti na baštinu i definisanje mjera za izbjegavanje ili ublažavanje potencijalno negativnih uticaja.
ANALITIKA: Što su glavne smjernice dokumenta „Procjena uticaja na baštinu za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora“? Da li se već zna za koje konkretne projekte neće važiti zabrana gradnje u području pod zaštitom UNESCO-a?
DAJKOVIĆ: Najzačajnije smjernice dokumenta su prepoznate kroz definisanje potrebe donošenja pojedinačnih procjena uticaja na baštinu (HIA) tokom izrade planova i projekata u skladu sa zaključcima i mjerama iz dokumenta. Takođe, ističe se da će izuzetna univerzalna vrijednost biti bitno ugrožena ukoliko se u potpunosti realizuju svi postojeći prostorno-planski dokumenti, te se predlaže produženje moratorijuma na gradnju, odnosno na izdavanje dozvola za gradnju u prostoru zaštićenog Prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora sve dok se ne sprovede izrada novih ili revizija postojeće prostorno-planske dokumentacije, uz mogućnost nastavka procesa razvoja započetih i/ili strateških projekata koji su od interesa za Crnu Goru, a u skladu sa odlukama Vlade, tj. nadležnih ministarstava. Te investicije je neophodno pratiti u skladu sa postupcima i zaključcima iz ovog izvještaja.
Predlaže se i izrada jedinstvenog prostorno-planskog dokumenta za područje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i njegove zaštitne (buffer) tampon zone, kao prostornog plana područja posebne namjene. Izuzetak iz moratorijuma o gradnji predstavljaju Urbanistički plan (UP) Perasta i UP Starog jezgra Kotora, kao pozitivni primjeri u prostoru.
ANALITIKA: Na koji način su tretirane već izgrađene cjeline - naročito novog naselja u Kostanjici koje je značajno izmijenilo vizuelni identitet ostrva pored Perasta - te onih čiji su planovi za izgradnju u zaštićenoj zoni već usvojeni?
DAJKOVIĆ: Sve cjeline su integralno i kritički sagledane i ocijenjene. Za Kostanjicu je posebno data jasna ocjena i predložene mjere suspenzije akata za gradnju na osnovu Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Kostanjica, kao i pokretanje izrade projekta sanacije, kako bi se smanjilo vizuelno ugrožavanje temeljnih univerzalnih vrijednosti koje se najdrastičnije manifestuju u vizurama iz Perasta i Risna.
Cijeneći kompleksnost Područja, te zadatak koji je postavljen pred stručni tim, date su temeljne preporuke, tj. mjere za poboljšavanje sistema koji se odnosi na politiku odnosa prema prostoru, zakonsku i prostorno-plansku regulativu, ali i na procedure, postupke i odgovornost učesnika u planiranju, projektovanju, izvođenju i eksploataciji raznih zahvata koji se u prostoru područja pod zaštitom nalaze ili mogu nalaziti.
ANALITIKA: Da li ovaj dokument može biti suspendovan drugim odlukama koje bi bile u skladu sa novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata?
DAJKOVIĆ: U odnosu na ovaj dokument, Ministarstvo kulture je imalo blisku saradnju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, koje je, između ostalog, naglasilo da Procjena uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora predstavlja značajnu osnovu prvenstveno za buduće aktivnosti na izradi nove generacije prostorno-planske dokumentacije u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, s obzirom na to da se predloženim zaključima i mjerama ovog dokumenta potvrđuje koncept Zakona, a sve u cilju otklanjanja nedostataka na koje je ukazala dosadašnja praksa. Cijeneći navedeno, smatramo da ne postoji prostor za dileme, kada je u pitanju kompatibilnost politike Ministarstva održivog razvoja i turizma i smjernica HIA studije.
ANALITIKA: Studiju je radio tim sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji nema međunarodnu licencu za ovakve dokumente. Zbog čega je ona, ipak, relevatna?
DAJKOVIĆ: Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore posjeduje konzervatorsku licencu za izradu studija zaštite kulturnih dobara, izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera. U skladu sa ugovorom koje je Ministarstvo kulture potpisalo sa ovim Fakultetom, nametnuta je obaveza angažovanja međunarodnog eksperta koji može odgovoriti ovako kompleksnom zadatku. Podsjećam da nije riječ o planu ili projektu, već zahvatu koji obuhvata prostor više opština.
HIA je dokument koji donosi država zavisno od njenog uređenja. Ne postoje precizna uputstva ko može da radi HIA studiju, mada je u najvećem broju primjera izrada povjerena univerzitetima ili njihovim organizacionim jedinicama. Ovo je prvi put da je Crna Gora ušla u ovaj proces, zbog čega smo insistirali i na međunarodnim ekspertima. Takođe, cilj je bio da se kroz izradu ovako kompleksnog dokumenta osposobe i naši eksperti kroz angažovanje multidisciplinarnog tima.
Pored toga, predstavnici naših ustanova učestvovaće na obuci za HIA koju organizuje UNESCO, te ćemo u budućnosti imati i veću nivo nacionalne ekspertize. Dodatan doprinos kvalitetu dokumenta predstavlja revizija od strane eksperta UNESCO-a iz Italije, koji je potvrdio da se radi o značajnom i kvalitetnom dokumentu.
