Nadležno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva još uvijek nije predstavilo nacrt zakona o saradnji sa IFC kojim je predviđen koncesioni model upravljanja Aerodromima. Vlada, u kojoj većinski dominiraju DPS ministri, zalaže se za koncesije i, po svemu sudeći, za ovaj projekat ima "tihi" pristanak Bošnjačke stranke i njenog ministra saobraćaja Osmana Nurkovića. Konceptu koncesija, se protive Socijaldemokrate koje se zalažu za rješenje po Master planu koji podržava EBRD.
Neprotivljenje Bošnjačke stranke biće jak politički argument DPS-a, ali su ekonomski argumenti, o ćemu je više bilo riječi u prvom dijelu analize (vidjeti link na kraju teksta), na strani Socijaldemokrata. Uz izvjesnu ogradu, jer crnogorska javnost još nije upoznata sa ponudama koncesionara - ukoliko one postoje.
Aerodromi odličan poreski obveznik: Činjenica koja se ne može osporiti je da su Aerodromi Crne Gore odličan i zahvalan poreski obveznik.Prema zvaničnim podacima dostavljenim Portalu Analitika, za 10 mjeseci ove godine na ime poreza, uplatili su državi 5,26 miliona eura ili mjesečno 526.509 eura. Ovo se odnosi na poreze, doprinose, PDV i porez na dobit. Pored ovoga iznosa, Aerodromi su prenijeli u budžet tri miliona eura (70 odsto) dobiti, što znači da su ove godine u državnu kasu uplatili 8,3 miliona eura.
Da Vlada dovede najboljeg zakupca na svijetu, ne bi mogao da uplati ovu sumu novca budući da će koncesionar svesti broj radnika na minimum.
Aerodromi vrijede 101,5 miliona eura: Aktuelno pominjanje privatizacije i valorizacije Aerodroma Crne Gore samo za neupućene predstavlja iznenađenje.Crnogorske vazdušne luke su do 2013. godine imale status javnog preduzeća i nije bilo moguće kao takve prodati ih niti izdati u zakup.
Onda je, po odredbama ranije donešenog Zakona o privrednim društvima, Vlada jula 2013. godine odlučila da transformiše Aerodrome Crne Gore u jednočlano akcionarsko društvo.
Fer tržišna vrijednost Aerodroma Crne Gore je procijenjena na 101,5 miliona eura, emitovano je 10,15 miliona akcija i vrijednost jedne akcije iznosi 10 eura.
Ovim potezom su stvorene sve pretpostavke za privatizaciju, dokapitalizaciju ali i izdavanje u zakup Aerodroma Crne Gore. Zanimljivo, tada niko nije reagovao na ovu odluku.
Imovinsko-pravni problemi: Ono što je realna prepreka, za koju god se Vlada od dvije moguće opcije opredijeli, su neriješeni imovinsko-pravni odnosi oko zemljišta tivatske vazdušne luke.„Rješavanje pitanja zemljišta predstavlja preduslov da bi se uopšte mogle nastaviti aktivnosti na realizaciji ove investicije. Iako je ekspropriacija zemljišta potrebnog za realizaciju projekta na Aerodromu Tivat u nadležnosti Vlade Crne Gore i njenih institucija, Aerodromi su aktivnim odnosom prema rješavanju ovog pitanja doprinijeli pripremi Elaborata o ekspropriaciji zemljišta, pripremi Elaborata analitičkih podataka, identifikovanju određenih barijera i inicirali formiranje radne grupe za rješavanje pitanja zemljišta a koja je formirana od strane Vlade CG polovinom 2016. godine. Ipak, ekspropriacija zemljišta potrebnog za realizaciju navedenog projekta, nije okončana. Ukoliko bi dvije navedene barijere bile otklonjene, Aerodromi bi bili u mogućnosti da nastave sa realizacijom ove investicije“, piše u Izvještaju o radu za prošlu godinu.
Dakle, Vlada mora što prije riješiti problem sa eksproprijacijom kako bi investicije u tivatsku vazdušnu luku mogle da počnu.
Neusaglašenost Tivta sa ICAO standardima: Međutim, glavni razlog zbog čega mora što prije početi rekonstrukcija tivatskog aerodrama su pitanja poštovanja bezbjednosnih standarda. Naime, Aerodrom Tivat NEMA potrebnu sertifikaciju.
„Na Aerodromu Tivat konstatovana je neusaglašenost sa ICAO standardima i preporukama u dijelu geometrijskih karakteristika manevarskih površina i zaštitnih ravni aerodroma. Da bi se stekli uslovi za sertifikaciju Aerodroma Tivat potrebno je uraditi procjenu sigurnosnih rizika kao posledice neusaglašenosti sa ICAO standardima i preporukama i predložiti mjere u cilju dostizanja prhvatljivog nivoa rizika“, piše u Izvještaju.Nadalje, restrukturiranje Montenegro Airlinesa (MA) direktno zavisi od Aerodroma Crne Gore jer će, kako smo već pisali, dug MA prema Aerodromima biti konvertovan u akcijski kapital.
Aerodromi Crne Gore su, nakon višegodišnjih pregovora, preuzeti od srpskog JAT-a 23. aprila 2003. godine i postali vlasništvo naše države.
Dostignut je takav nivo interne bezbjednosti da se kontrola na našim aerodromima priznaje kao punopravna kontrola u EU, iako Crna Gora još nije članica zajednice.
Aerodrom Podgorica je prije deset godina proglašen za najbolji mali aerodrom u Evropi do milion putnika. Juče su Aerodromi oborili apsolutni rekord u broju prevezenih putnika, jer je prvi put opsluženo preko dva miliona putnika.
Sa aspekta građanina Crne Gore ili turiste, bitno je da se sporni tivatski aerodrom investicijama što prije obnovi do potrebnog nivoa. A na Vladi je da na bazi ekonomske struke ocijeni koji je od ponuđenih modela ekonomski isplativiji za državu.
Predrag ZEČEVIĆ
Prvi dio analize pročitajte OVDJE.
