Minule nedjelje u Podgorici je održan sajam hrane i domaćih proizvoda nazvan ''Najbolje iz Crne Gore''. Desetak štandova, bogato popunjenih, predstavilo je ukusne, ali i ljekovite produkte domaće radinosti naših poljoprivrednika i travara. Ipak, pored izuzetnog kvaliteta ostao je utisak da se na kvantitetu moglo malo više poraditi.
Iskoristiti potencijal: Domaćini koji su učestvovali na sajmu kao razlog manjeg broja izlagača navode problem sa kojim se Crna Gora suočava godinama. Ljudi bježe od poslova, bježe sa sela, sa planina, u centralni region naše države. Radnika je sve manje za poslove od kojih bi, kada bi se iskoristio pun potencijal koji naša država nudi, mogli da profitiramo svi.
O toj temi razgovarali smo sa predsjednikom Opštine Šavnik, Miomirom Vujačićem, koji dijeli mišljenja domaćina. Kako Vujačić za Portal Analitika govori lokalna uprava i resorno ministarstvo ulažu konstantne napore za stvaranje boljih uslova za sve one koji požele da se bave stočarstvom, poljoprivredom...
''Lokalna uprava kao i resorno ministarstvo dosta rade na poboljšavanju uslova naših poljoprivrednih proizvođača, prije svega na infrastrukturi, stvaranju dobrih i kvalitetnih seoskih i lokalnih puteva i na objektima vodosnadbijevanja. Takođe, dosta ulažemo i na edukaciju poljoprivrednih proizvođača.
To potvrđuje nedavno formirani Biznis centar u partnerskim odnosima sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, gdje sad u lokalnoj upravi i Biznis centru imamo pet mladih diplomiranih inženjera koji su u svakom momentu na usluzi našim poljoprivrednim proizvođačima. Oni pomažu oko edukacije, oko pravljenja biznis projekata, oko sagledanja njihovih ideja koji bi se pretočili u biznis projekte, a imamo dobre odnose sa Investicionim razvojnim fondom.
Tu su i kreditne linije ministarstva i svake godine sve veći je broj ljudi koji realizuju određene projekte, bilo to za poboljšavanje postojećeg domaćinstva, proširivanja svojih farmi u stočarstvu, pogotovo govedarstvu i ovčarstvu kao i u ratarskoj proizvodnji. To znači da se iz godine u godinu vidno povećava broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača, i uvećava se stočni fond. Pored toga, dosta je urađeno na proizvodnji meda na području opštine Šavnik. Takođe, ima napretka u oblasti kao što su voćarstvo, ratarstvo što znači da sam optimista da će to sve biti masovnije i bolje, i da kao lokalna samouprava stvaramo uslove za razvoj i opstanak ljudi na selu'', kazao je Vujačić.
Podržati poljoprivrednike: Predsjednik Opštine Šavnik smatra da se na poboljšanju proizvodnje moraju uložiti zajednički napori.
''Mi moramo zajedno - Ministarstvo, Vlada, lokalne uprave i poljoprivredni proizvošači, zajednički raditi da poljoprivredne proizvođače i prije svega njihove ideje podržimo, stvorimo preduslove oko infrastrukture, a zatim da se naprave napori da kroz edukaciju zainteresujemo naše ljude i obrazujemo ih da moraju razmišljati o kvalitetu svog proizvoda, o proširivanju proizvodnje. Trenutno je to na dosta malom nivou jer kada se sakupi sve na području Opštine Šavnik faktički jedan minimarket može da otkupi cjelokupnu proizvodnju. Bez masovnije proizvodnje efekti su manji ali na tome se radi'', ističe Vujačić.
Kada je po srijedi problem vraćanja ljudi na sjever, Vujačić za naš portal kaže da je to kompleksno pitanje, ali tvrdi da oni koji se vrate mogu itekako profitirati od toga, te da njegovi Šavničani godišnje u svoje domove unesu preko milion eura u vrijednosti robe.
''Lako je reći kako vratiti ljude iz grada u selo. Ja sam čovjek koji se u mojoj opštini bavi tim problemom oko 30 godina. Kako zadržati ljude? Kako na selo vratiti ili poboljšati da ostanu ljudi?
To je mnogo teško. Moje je mišljenje da uz stvaranje ovih preduslova, što je normalno da mora odraditi država i lokalne samouprave, mislim da sami ljudi u svojoj svijesti koji žive u gradovima, a vjerujte u opštini Šavnik živi prema popisu 2.100 ljudi, ali od mjeseca maja pa do oktobra živi preko 6-7 hiljada ljudi u 30 sela.... Sve Šavničani koji žive u drugim gradovima. Vjerujte, da oni mnogo rade na svojim imanjima i imaju velike koristi od toga. Prije svega u namirnicama, u mesu, kajmaku, krtoli, drugim proizvodima iz Opštine Šavnik oni u mjesta gdje žive, poboljšavaju svoj kućni budžet, koji nije mala para.
Prema nekim našim proračunima, oni na godišnjem nivou u svoje domove unesu sigurno milion do milion i 200 hiljada eura. To, naravno, kasnije troše u sredinama gdje im je stalno prebivalište'', objašnjava Vujačić.
On smatra da je najlakše ljudima koji nijesu informisani da kritikuju, te u prilog tome objašnjava da ljudi stalno pominju podatak sa popisa od 2.100 stanovnika i raseljenost stanovnika, a ne činjenicu koju je objasnio da ih tokom godine ima mnogo više.
''Prema tome ići na veću, masovniju proizvodnju - to je cilj. Da ljudima koji imaju recimo farmu sa deset grla krava, treba je povećati na 50, takođe proširiti količine u ratarstvu.
A kako vratiti ljude iz Podgorice, Nikšića ili primorja? Sve dok ti ljudi ne osjete da imaju dobre ideje, da hoće da rade i da tamo na svom selu imaju uslove da ostvare taj biznis i ocijene ekonomski da im je to isplativo, onda vjerujte uz pomoć i mjere koje država pruža doći će do tog povratka određenog broja ljudi.
Dok sami ljudi ne pokrenu inicijativu, ne osjete to i ne razmisle u glavi šta će on tamo u nekakvom minimarketu za 200 eura ili na nekom drugom poslu, ili čak ne rade da odluče da promijene svoje svijesti da nije sve u gradu i da se na selu može živjeti dobro kao što su nekad njihovi očevi otišli sa sela u druge gradove u industriju jer tada kada su oni odlazili tada je težak život bio na selu, niti puta niti struje niti vode. Prema tome, mora se dosta raditi da sami ljudi osjete u svojim glavama da mogu bolje živjeti tamo gdje su im rođeni preci ili oni gdje imaju uslove. U mojoj opštini, mnogo Šavničana ima uslove, svoju imovinu, da uz podršku države, lokalne uprave uz osmišljen plan može da se vrati i da živi na selu vema dobro i kvalitetno'', smatra Vujačić.
On kaže da na ovo kompleksno pitanje se ne mora odgovoriti iz cuga, već da se postepenim rješavanjem problema situacija drastično poboljšala.
''Istinu govoreći ni uslovi života ne idu na ruku. Zime su teške, uslovi nisu kao u gradu tako da sve to čini da roditelji svojoj djeci kažu nemojte se mučiti, pođite pa makar i lošije živjeli u gradu. Ali ja mislim da kroz ukupne mjere koje se daju i vidan jedan napredak da neočekujemo da će to biti masovno vraćanje, ali makar postepeno u određenom broju da se postignu ciljevi na dugoročan put", kaže on.
On misli da će svega toga biti, ali ne onoliko koliko bi svi željeli.
"Ajde preselimo sad iz Podgorice ili iz Nikšića par hiljada ljudi na sjever. Ne. Neka se vrati 50 ili 100 napredak će se vidjeti ,i onda će ljudi jedni od drugih vijdeti da se može živjeti bolje.
Ipak, moramo shvatiti da u glavama ljudi moraju sami napraviti plan, da osmisle korake i vide gdje sa svojim radom i sa svojom dobrom idejom mogu dobro živjeti i ostvarivati prihod. Evo, masa mojih Šavničana koji žive u Podgorici koriste svoja sela i imaju itekako bogat kućni budžet. Svjesni smo takođe da sve što se proizvodi moraju se pratiti i standardi, moraju ljudi da rade na kvalitetu, na marketingu, na povezanosti sa trgovačkim lancima ili kućama koji se bave otkupom. Ipak, bar po mojoj procjeni situacija se kreće nekakvom uzlaznom linijom i na tom planu'', zaključuje Vujačić.
Luka ĐURIĆ
