Od kada su cigarete poskupile, kupujem ih od uličnih prodavaca, kaže sagovornik Portala Analitika, dugogodišnji pušač. Dodaje da ih kupuje za 70 centi po paklici. Moli nas da slučajno ne pišemo tekst o tome, jer nema novca da za cigare daje minimum 60, 70 eura mjesečno, koliko bi ga koštalo da ih kupuje iz legalnih tokova, imajući u vidu da su najjeftinije oko dva eura.
Šverc: Naš sagovornik nije jedini koji cigarete kupuje na ulici. I cigarete koje on koristi nijesu jedine koje se mogu kupiti na “crnom tržištu” (Vidjeti slike).
Sagovornica Portala Analitika godinama kupuje cigarete pored jedne od pijaca u Podgorici. Kaže da poskupljenje na regularnom nije pratilo povećanje cijena cigara na crnom tržištu. Cigarete bez akciznih makrica mogu se naći i u pojedinim piljarama, ali samo za “poznate” kupce. Kombinacija zavisnosti i siromaštva dovela je do toga da u pojedinim naseljima se tačno znaju kuće u kojima se cigarete kupuju na crno.“Svi smo sirotinja i kupci i prodavci”, kaže naša sagovornica.
Sivo tržište: Zvanično sivo tržište nije povećano. Tako makar tvde u Tržišnoj inspekciji.
“Po uporednim podacima može se zaključiti da sivo tržište duvanskih proizvoda nije povećano u odnosu na prethodni period”, saopšteno je Portalu Analitika iz te institucije.
U Agenciji za duvan su bili neodređeniji. Kažu da je suviše kratko vrijeme da bi se moglo reći ima li više cigara van legalnih tokova.
“Nakon uvođenja novih akciza na cigarete, od koje su povećale cijene po paklici za oko 30 centi, prema podacima distributera duvanskih proizvoda, legalni promet cigareta u avgustu je bio na istom nivou kao prošle godine”, kažu u toj instituciji.
Dodaju da s obzirom da je riječ o prodaji u samo jednom mjesecu, i to ljetnjem, kada je prisutan i uticaj turističke sezone, nije realno donositi validan zaključak o stanju na tržištu cigareta.“U ekonomskom smislu, analiza ima smisla samo ako se posmatra određena vremenska serija, pa bi se pouzdanija procjena mogla imati tek po isteku kalendarskle godine”, kažu u Agenciji.
Trend rasta naplate akciza: I odgovore koje smo dobili od Uprave carina su na tom fonu. Navode da bilježe stalan trend povećanja naplate akciza na cigarete. U avgustru su naplatili oko 5,8 miliona eura, 2,8 odsto više nego lani u isto vrijeme. Procjene za septembar govore da je naplata bolja za čak 41,5 odsto u odnosu na lani, kada je prihodovano oko 5,1 milion eura.
”Takođe, i za oktobar i novembar je izvjestan porast naplate akciza na cigarete”, kažu u Upravi carina.
Kontrole: Nakon poskupljenja cigara, kontrole na carini su bile uobičajne. Tržišna inspekcija je, pak, kako navode, krenula u u oštriji obračun sa nelegalnim prodavcima.
Kontrola je, tvrde, vršena u maloprodajnim objektima, i to posebno u objektima za koje postoje indicije da se u njima vrši nelegalan promet duvanskih proizvoda (npr. prodajni objekti u ruralnim područjima). Rezultat je - u dva slučaja su privremeno zabranili promet robe i oduzeli cigarete u vrijednosti od oko 2.000 eura i neobrađenog duvana, čija je vrijednost oko 80 eura. Oduzeli su cigarete marki: Trokadero, Marlboro, Merilyn, Aura, FM, Drina, Manćester, King, Code, Fency, Corset, Ashima, Point, Donatelo, Monte, MK i Slims.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić za Portal Analitika ponavlja da je povećanje akciza sa aspekta punjenja budzeta bilo opravdano, ali da bi bilo bolje da je sivo tržište pod kontrolom.
“Naprotiv ono je sve više prisutno i kao da se vraćamo u prošli vijek kada je ulična prodaja bila posve normalna pojava, preciznije redovno mjesto za kupovinu cigareta”, kaže on za Portal Analitika.Povratak u prošlost: On dodaje da ukoliko je tačno da se cigarete proizvode kod nas, o čemu se špekuliše u javnosti, onda je potrebna kontrola u proizvodnji.
“Ukoliko država hoće suzbiti sivo tržište ona to može, kontolom proizvodnje u domaćim fabrikama, pojačanom kontrolom carinske službe na granicama i inspekcijskim nadzorom prodajnih mjesta, posebno privatnika ,koji često ispod tezge imaju cigarete bez akciznih markica”, kaže on.
On tvrdi da da tržište cigareta kod nas funkcioniše po principu pola-pola.
“Pola državi, a pola u privatne džepove”.
Što ovdje, ko god malo duže pamti, nije novost.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
